1 Corinthians 15

Ia Tetuleghu Ka Kraes

1Ghau taremehagu noni ta va hohoghona, ara na kabai ke va ngana ghini ghau leghu ia Nonomoho ta Veha nake tuturi beana vanamuo, noke hioio ghau. Ghau no va hohoghonai Nonomoho Ta Veha ianimu no tetu va gima ghu ka fatena manei. 2Ka Nonomoho ta Veha iahi molamo mu ta hio va doli ghauna, noto va hohoghona la noto lao ghu. Noto deo la ghau go riva ghini ghu ianimu, ia va hohoghona ka ghau mu e deo ge kuru fafahakana ghu.

3Ka heve nake hioio ara nake va kadolo vanamu agena ara ia ta tongovona fuludu lao: Kraes neke leme maladi ira sasakeda ghita, taghe ia ta kahei ka ira Kakangava Ta Maduana. 4Maneri dike gilu ghini manei, neke va tetu leghui ghu God ka ia va litona ravata taghe ia ta kahei ka ira Kakangava Ta Maduana. 5Manei neke podolo ka Pita, ghe neke podolo nga ka ira tazoi palu mane nonomoho. 6Ianimu tuna ghe neke podolo nga manei ka gaha ghobi e fuludu lao ghu ka ira noni ta va hohoghona, tehidira edi doli nga, geta toke leme ghu kehara. 7Ianimu tuna ghe neke podolo nga manei ka Zemesi nia leghunana ka ira mane nonomoho haroharo, neke ghua.

8Torai va nonoghanana mu, manei neke podolo ka ara, taghe ka kaike ta doli raafai, ia ta ghua. 9Vununa ara lamu ta toraina auna pekani ka ira mane nonomoho, e deo ghu ghe ga fata ghu ta va kudo ghinagu kaike mane nonomohona, vununa ara nake ngovangovali ia kiloau ka God. 10Ghe ka ia nona varisute ta va meha kakatoi God, na meha kaike mane nonomoho ghu ara, nia ia nona varisute ta vanagu kakato manei neke kuru lighorona, e ghua. Vununa ara nake torai ziifi ka ia riva, fuludurira ira leghu mane nonomoho nga, geta deo ghu ka ia gigima taghogughi nake rivana ara, nga ia nona varisute God ta vanagu kakato neke riva taremehaguna. 11E deo ghu ta hazana mu ka heve ia ta tuturi beana ghini ara, ba maneri, vununa e varifata ma ka ia nonomoho noke va hohoghonaio ghau mu na tuturi beana ghinina ghai haroharo.

Ia Tetuleghu Ka Ia Leme

12?Ghe vununa ghai na tuturi beana ghini neke tetuleghuna Kraes ka ia leme, heve no ghua ghau kehara ghe, no kahei nga e deo ge au mu ia tetuleghu ka ia leme, ta ghuana? 13Neto deo la ge au ghu ia tetuleghu ka ira ta leme, geta ghua ghu Kraes ghe, e deo geke va tetuleghui ghu. 14Nia neto ke deo la geke va tetuleghui ghu Kraes, ia tuturi beana ka ghai mu e deo lighorona ma, nia ia va hohoghona ka ghau e deo lighorona molamo, e ghua. 15Kehanani mu neto hohoghona la ianimu, ghai na turi vanamu sebo ghinina God, vununa ghai ira mane nonomoho, nato ke turi ghini kave neke va tetu leghuina Kraes manei ka ia leme. Ghe neto hohoghona la ta deona ge au ghu ia tetuleghu ka ira ta leme, God e deo ghu geke va tetu leghui ghu Kraes. 16Vununa neto deo la ge va tetuleghuri ghu ira noni ta leme, ianimu ghu mu Kraes neto ke deo ge va tetuleghui ghu, e ghua. 17Nia neto ke deo la geke va tetu leghui ghu Kraes, ia va hohoghona ka ghau mu to deo lighorona ma, nia ghau go au nga ghu ka ira sasakemu, e ghua. 18Ka va fafahaka ianimu ghu mu, heiri dito ke va hohoghonaro ka Kraes dito ke lemero to deo ge hio va doliri ghu. 19Neto malana lama ka giliona doli iahi ghita mu ia rangerange ka ghita ka Kraes, ghita lamu ta toraina fatadana mala muko hihingoda laonani ka ira leghu noni nga.

20Ghe torai hohoghona fuludu, God neto ke va tetuleghui Kraes ka ia leme. Iahi mu kaike va ghilaghila ka ghita ta age va tetuleghuri harora God ghatu heiri haroharo dito ke lemero. 21Vununa taghe ia leme neke sipa mehao la ka kaike noni Adamu, e ghua, e meha ghu molamo ka kaike noni ia tetuleghu ka ia leme. 22Vununa taghe ira leghu noni la ta leme ka heve neke riva ghinio Adamu e ghua, edi age hioi ghu molamo ia doli foforu ira noni haroharo ta nona Kraes. 23Ghe tetuleghu iahi mu e kuru papataina. Kraes neke va tetuleghui taghe ia va kenuna ka ia tetuleghu; ianimu tuna ghe ge age va tetuleghuri nga ira leghu nona noni nga Kraes ka ia la leghu mehana taghonai. 24Leghuna ianimu e la meha ia va nonoghana, ka ia va kadolo vanani lao manei God ia Mama ia ravutu, leghuna paufuri manei ira leghu engizeli ta muko nga nia tarunga ta muko nga nia ira leghu ta kururi mana mala kopu nga, e ghua. 25Vununa Kraes mu e toraina kopu e vuhai paufuri ghu leghu kana nga ka manei, deke pauma ghidira ka pekana tabalanari. 26Ia va nonoghana kana ta mala paufina manei mu, ia leme. 27Vununa ka ira Kakangava Ta Maduana ne kahe ghua iahi, “God neto ke nakairi vahina leghutau nga ka pekana ira tabalana,”
15:27 Samu 8:6
ne ghua. Ka ia ta kahei manei, “vahina leghutau nga” neke to nakairi ka pekana tabalanari, ia ta ghua mu, ne avoavohoana mo ta deona ge au haghele ghu taghonai God ia neke nakairiro vahina leghutau nga ka pekana Kraes.
28Ghe ka ia nakairi vahina leghutau nga ka pekana ia kopu Kraes mu, manei ia Tuuna God e age nakaini taghonai ka pekana ia mana God ia neke nakairio vahina leghutau nga ka pekana ia mana taghonai Kraes, mala God lama mu ta mana kaputurira ghu vahina leghutau nga.

29?Neto deo la ge au ghu ia tetuleghu ka ia leme, heve mu fafahakana ta boka kururina ira noni ka ia ta seselebeana maneri maladira ira ta leme? ?Dito deo la ira ta leme ge toraina va tetuleghuri ghu, heve di ghu ira noni ghe, di seselebeana maladi nga maneri? 30?Nia heve da ghua ghita ghe da kabai nai ghita nga molamo taghodai ka lelemeana leleghu fafata neto deo la ge hohoghona ghu ia tetuleghu ka ia leme? 31!Ghau taremehagu noni ta va hohoghona, ara na talai ia leme leleghu ravata! Iahi mu e hohoghona taghe ia ta hohoghona la ia hadu varanga ta kuruau ara ka giliomu ghau ka ia dolida ta parekete taremehana Kraes Zisas ia noda Lod. 32Aiahi Efesasi ara na magarari ira noni taghe meusu mauke ira ta ghua. Nato magarari la ara maneri aianihi Efesasi leghuina ia va fafahaka ka noni, heve mu veha nato ke hioina ara ka ia vavahagala. Nga dito deo la gedi tetuleghu ghu ira ta leme, ghita da leghui ma taghe ia ta fani kahei ira noni, “Aria da mahai ketuhu ghu. Fugho mu ghita to age leme,”
15:32 Aesaea 22:13
ira ta fani ghua.
33Oka va malumuri ghu ira noni ta sebo ghauna ghinina ia tetuleghu ka ia leme. Ghau to kusu avohi ngengene iahi, “ia au vari parekete taremehadi ira ta muko, e va mukori tudu heiri ira ta lotoro.” 34O leghu meha ka ira nganganamu ta lotoro, o nodo ghu ka ira puhimu ta sasake. Vununa kehara ka ghau mu e deo go avohi ghu God. Ara na kahei iahi mala va haghava ghauna.

Ia Foforuna Tini Leghuna Ia Tetuleghu Ka Ia Leme

35Ghe kehara edi age notoho, “?Heve e ghua mu va tetuleghurira ira ta leme? ?Ka kokolona tini heve mo tadi la mehana maneri ghatu?” Edi age ghua. 36?Ka kingora ghau! Heve ia ta numa ghini ghau e deo ge age doli ghu neto deo la ge leme ghu? 37Nia heve ta numa ghinina ghau mu eka ghua ghu ia kokodolo ta numa ghinina, nga e kaike subuna witi kakato ma, ba heve subu ta ghuana ma no numa ghinina ghau. 38Ghe God e vanani manei kaike tinina taghe ia ta kabai ghini taghonai God. Ka kaike kokolona subuna, manei e vanani ia lotorona tinina subuna ianimu. 39Ira leghu vilahi nga mu edi ka varifata ghu: Ira noni mu edi auri kaike kokolona vilahi mo, ira tagukava edi auri kehana, ira memeha kehana nia ira namari kehana, e ghua. 40Edi au molamo mu ira tini ka kolangana nia ira tini ka ia kava e ghua. Ira veveha ka ira tini ka kolangana mu, edi haza ka ira veveha ira tini ka ia kava. 41Ia taunu mu e kurui keha kokolona pelarana, ia hihile mu keha pelarana, nia ira babaghunu mu keha pelarana; nia ira babaghunu mu edi haza ka ira pelaradi vari taghodi ira babaghunu, e ghua.

42E age ghua molamo iahi ghatu ka ia va tetuleghuri ira ta leme. Ka ia gilu ghini ia tini, manei e leme nia boe va nogha; ka ia va tetuleghui mu, manei e toraina deo ge age leme ghu. 43Ka ia gilu ghini mu, manei e mumuko nia paeke e ghua; ka ia va tetuleghui mu, manei e veveha nia mana, e ghua. 44Ka ia gilu ghini mu, manei e kaike tini ka malau iahi peka; Ka ia va tetuleghui mu, manei e age kaike tini ka malauo God fate. Ia tini noni mu e au mamu, e toraina au ghu mamu ia tini tarunga. 45Taghe ia ta kahei la ka ira Kakangava Ta Maduana, “Adamu ia va kenuna noni, neke meha kaike noni dolina”
15:45 Tatanigaina 2:7
; Ia Adamu ta va leleghu mu Kraes. Manei mu kaike Tarunga ta va meha doli.
46Ia tini ka malauo God fate e deo geke kusu meha ghu, nga ia tini ka malau iahi peka mo, ghe neke meha nga leghuna ianimu ia tini tarunga. 47Ia va kenuna noni mu neke riva ghini ka forokuna kava, ia va paluna noni mu Kraes neke sipana mehao ka malauo God fate. 48Ira noni ta nona malau iahi peka mu taghe ia noni neke riva ghinio ka forokuna kava edi ghua molamo; Heiri ira ta nona ia malau ka God fate mu, taghe ia noni neke sipa mehao ka malauo God fate edi ghua molamo. 49Nia taghe ghatunaina la, ira tinida ghita mu taghe ia tinina Adamu ia mane neke va vuhaio God ka kava edi ghua. Keha nareo mu ira tinida ghita taghe ia tinina Kraes ia manena ka malauo God fate, edi age ghua.

50Ghau taremehagu noni ta va hohoghona, na kaheina ara mu, ia tini ta riva ghini ka vilahi nia busaka mu, e deo ge boka hio kadoli ghu ia Ravutu ka God, nia ia tini ta leme ta boe va nogha mu, e deo ge boka hio kadoli ghu ia doli soduai, e ghua. 51Nonomoho meha ka popoikana hohoghona ta va kahe ghini ghau iahi ara: Ghita haroharo e deo gada age leme ghu, nga ghita haroharo mu da age holara ghatu, 52ka kaike birusuna fafata tei ma ka ia furi butana hiba, ka ia nakelena ia va nonoghana kufili. Vununa ka ia nakelena ia kufili ghatu, ira ta leme edi ke va tetuleghuri deona ke age leme leghudira nia taghe ianimu e age ghua God holararira tinida idi. 53Vununa ia tini ta boka leme mu e toraina holara ka ia tini ta toraina deo ge boka leme ghu nia ia tini ta boka leme mu, e toraina holara ka ia tini ta deo ge boka leme. 54Ianimu tuna ghe, ka tato holararo ira tinida ta boka leme ka ira tini ta toraina deo gedi boka leme ghu, ge age ghuduvu nga Kakangava ta Maduana iahi:
“!God ne gigima fuludu ne va mukoi ghu ia leme!”
15:54 Aesaea 25:8

55“?Hae mu ia gigima ka agho leme?
?Hae mu ia mana mala va muko noni ka agho leme?”
15:55 Hosea 13:14
Ia ta ghua.

56Sasake mu ne vanani mana ia leme mala va muko nonina nia ia vetula ka Mosese ne vanani mana ia sasake. 57Ghe kudo vehai God. Manei ne vanada ia gigima mala paufina ia sasake nia leme ka heve neke to riva ghinio ia noda Lod Zisas Kraes.

58Ghau taremehagu noni ta va hohoghona, o tetu va gima. Oka va malumi ghu kaike leghutau ghu ta rizu ghauna. O riva va gigima tudu ma riva vananina ia Lod, vununa ghau no avohi mo ta kuru lighorodira ira riva ka ghau malana ia Lod.
Copyright information for KjiSC