Act 13 | TpjSC | STEP | Tũpao Antioquiape’õ ĩme’ẽ Tũpa ĩñee mbeu’ia hareka pyrỹmboi’iare. Haire hai Bernabé, Simón, mbyheeava jyve “Hũva” Lucio Sireneva, Manaen mburuvisha Herodes mbykuakuaheva hareka Saulo,

Acts 13

Bernabé hareka Saulo õñepyrõ mba’apo Tũpa ĩñee raha verã

1 Tũpao Antioquiape’õ ĩme’ẽ Tũpa ĩñee mbeu’ia hareka pyrỹmboi’iare. Haire hai Bernabé, Simón, mbyheeava jyve “Hũva” Lucio Sireneva, Manaen mburuvisha Herodes mbykuakuaheva hareka Saulo, 2 Pente arape pyraheavape õmombai vasu hareka karumbape ñynõirã Espiritu Santo hei: Piñonoshe Bernabé hareka Saulo japo verã tijapo she ameẽshuva. 3 Haivi opama karumbape hareka jurureape ñynoĩrã ipo ñono’ĩãrẽ retarã ma’ẽĩhe oho.

Bernabé hareka Saulo ñimiñee Chiprepe

4 Hãrã Espiritu Santo mondoshu Bernabé hareka Saulo, hãrã jyraha Seleusiape haivi jupijy reta varkope jyraha Chipre kyty. 5 Hãrã vãhema jyraha Salamina he’iashuaperã, oñepyrõ Tũpa ĩñee mbeu reta Judiore ñymbatyseape oho jyve hipii reta Juan mborype veĩverãre. 6 Hãrã opama hasa yvy japua õra vãhẽ reta Pafospe. Haipe hesha reta pente Judeava pajeva Barjesus he’iashua, ñimiñee‘rã‘ãnga’ia. 7 Hoka pajeva ẽẽ hãndi haipe mburuvisha Sergio Paulo kuareta mbaikuava. Mondo hẽnõka Bernabé hareka Saulo shara kyrẽymba Tũpa ĩñee hẽndu’i. 8 Hãrã Barjesus, pajeva Elimas he’iashuva griego ĩñeepe, õñemõihe reta hareka õñehã’ãpaite potãã mburuvisha rojarã. 9 Haivi Saulo mbyheava jyve Pablo, tynyhe Espiritu Santo hãrã mãikavi’ẽherã, 10 heishu: Nde tykove japu heko porãmba Ãña tay hareka mbai kaviva ñymbyvaisho’ihea, mbaipera rypoipo rĩmbivavy Ñandeja hape symỹi kaviva? 11 Ã’ẽ Ñandeja jahepo ndyrehe, ryheshavẽãpo, mbovy arapo katuvẽa ryheshakui kuarasy. Hãrã haipetei vãhẽ’ĩãrẽ pyntukue hãrã pyntuape pyta, haivi heka shambekyjy raha verã shara heshajyvyã kũvãipi. 12 Hãrã mburuvisha ko jehuva heshamarã, roja, shara mbyrymaĩhe Tũpa ĩñee pyrymbo’eaheva ryheva.

Pablo hareka Bernabé Antioquiape Pisidiape’õ

13 Pablo ñi’ĩrũre hãndi jyraha varkope Pafosvi, tenta Perge Panfiliakyty, tẽvã Juan yngaty ohojyshi reta hãrã oujy Jerusalenpe. 14 Haivi hasa reta Pergeivi tenta Antioquia Pisidia kyty, haipe pente putu’uhava arape iche Judiore ñymbatyseape vapyñynõi. 15 Judiore ñymbatyseape’õ mburuvishare opama miñee Moisés mbypara vekuarã hareka Tũpa ĩñee mbeu’iare, he’ikashu reta: Shyryvyre ĩmepyre pota kope’õre pereshuvarã ã’ẽ katuma pere. 16 Hãrã Pablo ñymboyrã myhã’ãngashu reta ipope mbijasaka verã hãrã hei: Pyhendu pee kuimbai Israelvare hareka pee tenta vasu mbyryva Tũpaivi pykyjeva. 17 Tũpa Israel henta ryheva ñanytynõndevare japoshi vekua tenta tivishava ajemaĩ haire Egiptope ñynoĩ mbyryva reta rãĩmi, tẽvã nohẽjyshu reta ñymbaikatukue ryheve. 18 Tũpa jasakãĩ’ĩ ajemaĩ haire ĩñee rẽndumbapejyreshi kuarenta ãño pukukue yvy ikoambaipi. 19 Haivi opa mambai 7 tenta Canaan, jy’yvykue, meẽshu verã ñanytynõndevare jy’yvyrã. 20 Opaite kova 450 ãño pukukueipi tãta ẽẽ. Haivi kova oparã Tũpa ñonõshu reta pirĩmbivacheka’iare Tũpa ĩñee mbeu’ia Samuel jy’arapeve. 21 Haipe jurure reta juhuvisha vasurãre, hãrã Tũpa meẽshu reta Saul Sis tay, Benjamin ryhevare, 40 ãño pukukuemba huvisharã’ẽ. 22 Hãrã Tũpa mohẽ Saul ẽvaivirã ñonoshu juhuvisharã David, heihe: “Ãvãheshu David, Isai tay, pente kuimbai she rãĩmĩ pya mbijetava, she aipotava opa japoshe verã”. 23 Hãrã Jesús hai David ñymoñashia, hareka Tũpa mbou mondojepe verã Israelvare, Tũpa ĩñee meẽ vekua rãĩmi. 24 Hãrã Jesús ndeiteri ourã, Juan ñĩmĩñeembashu opaite Israelitavare heishu reta ñymbeujy hareka ñymyngaraika verã. 25 Hãrã Juan hykove japyserimãra hei: “She ha’ẽã pee pypya pĩmbijetapi shyreheva rãĩmi tẽvã shaykue ou pente jypasa ĩshãĩmba katu ajorashia”. 26 Shyryvyre, Abraham ñymõñashia hareka mbyryvare õmombaivasuva Tũpa, pã’ãpova rãnga ko ñee ohojepeva ryheva. 27 Jerusalenva hareka juhuvishare kuããshu Jesús, hareka kuãajy Tũpa ĩñee mbeu’iare ĩñe’ẽkue mbijetava Judiore ñymbatyseape putu’uhava arape. Hãrã hai retatei ñonovaimashu Jesús, japohe reta ñĩmĩñee’iare jykuatiape ẽvekuarã. 28 Heshambatẽheare mbai reherapo katu jukaha, jururembashu reta Pilato juka verã. 29 Opakavimã iko kuatiape mbyparaha heihevarã, mbyvejy reta kurusuivi hãrã ñoty. 30 Tẽvã Tũpa mũpũajy manovare mbyteivi. 31 Haivi heta aravape Jesús ijeshakajyshu mi’ĩrure vekuare Galileaivi Jerusalen kyty hãrã haire mbeujyveshu tentare hỹnonde.

32 Kyrã ore mbe’uha jyve pee Ñee kaviva Tũpa ĩñee meẽ vekua ñanytynõndeva retape. 33 Tũpa opa japo ĩñee meẽ ñande vekua, ñande haijyveva ñymoñashia, mynguerajyshu verã Jesús, heiva rãĩmi Salmo mokueheape: “Nde hai shyray ko arape she ãrĩmĩmoña vekua” 34 Tũpa heimba mynguerajy ñoipo Jesús manovare mbyteivi hetekue ñymbaimba verã, heijy kuatiape mbyparahava kyrã: “Ameẽpojyvepe jyparekokue añeteva David ãmbeushuva rãĩmi jyve”. 35 Hãmẽ rãnga ynga Salmokyty heijy: Nde ryhejãpo ñymbai heko kaviva hetekue. 36 Ãñeteara David opa kavi japo hẽta ĩrũre mbytepe, Tũpa potavarã, mano hãrã ñotyha tuu tynõndeshivekuare hãndi haivi hetekue opa ñymbai. 37 Tẽvã Tũpa mynguerajy vekua hetekue tujuã hai. 38 Shyryvyre pikuapo Jesús rupii mbe’uha mbai porãmba hejaha reiva ryheva 39 Hãrã Jesús rupii ñymbyheko kaviva opaite jyrojaheare hareka opaite katumba ñymbyheko kavi vekua Moisés jykuatia rupii. 40 Pimoãshi avy toa peãrẽkui Tũpa ĩñee mbeu’iare ñono vekua kuatiare: 41 Pymãĩ katu ñymbyhoryĩ’i vekuare, mbyry pymãĩva hareka piñemi shara she hai Tũpa ajapopo pyndy’arape mbaivasu pyrojamba verã ajemaĩ ĩmetẽ mbeupe verã. 42 Hãrã Pablo ĩrũre hãndi õhẽma Judiore ñymbatyseaivirã kuaretare jururejyshu ĩrũ putu’uava arape ijetajyheshu verã kova. 43 Hãrã opama ñymbatyvarã, heta Israelitava hareka tenta mbyryva hekopekavi jyrojaheva Tũpa mĩ’ĩrũshu Pablo hareka Bernabé, haivi ijetashu reta tãnta jyroja ñynoĩ verã Tũpa jyhaihupe. 44 Ĩrũ semana putu’uava arajyape, ajete pente tenta’õre opaĩ ñymbaty hendu verã Ñandeja ĩñee. 45 Tẽvã Israelitare heshama hetaite kuareta ñymbatyvarã, oñepyrõ põrãa hei jyrehe Pablo hareka heheijyreshu. 46 Tẽvã Pablo hareka Bernabé pyavasu ryheve ijetarã heishu reta: Pee Israelitarãni pynymbykuahatẽ verã ko Tũpa ĩñee, tẽvã potãã pypysyrã kova tykove opambava ryheva. Hãrã ã’ẽ ohoapo ñimiñẽ’ẽashu haimba Judiore. 47 Shara kyrã hei ore Ñandeja, heirã vẽkua: Arĩñono opaite tenta vasure sapehe verã, ryraha verã ñymondo jepeva ryheva opaite yvy japyva retaipi. 48 Judiombare kova hẽndumãrã, vy’a jyre hareka hei reta Ñandeja ĩñee haikaviva; haivi opaite hipity verãre tykove opambava, roja reta. 49 Kyrã opaite hokava tenta jerekue mbe’uha Ñandeja ĩñee. 50 Tẽvã israelvare ijeta hãndi taupere hekokaviva hareka hyrãkuakavi’ia karaivasure hoka tentape’õre hãndi, ijeta hãndi huvisha tentape’õre jyvaishohe Pablo hareka Bernabé mohẽ verãre jy’yvyivi. 51 Hãrã Pablo hareka Bernabé mytymõhe reta ipyre’õ yvy timbo, hãrã jyraha Iconiope. ^{▼▼Mbai heshaha verã tentare pevarã a’ãmo rojambare Tũpa ĩñee.} 52 Tẽvã Jesús mboireare vy’ajyre hareka tynyhẽ Espiritu Santo.