Acts 22

Paulusdi awekmai neng yuma tep, pepu upu

1“Uda, ne nai yapu cap, ne kayapu neng cap, telepe pepsene. Sun tali lulupra peipneiya tep, ukuda ne tek sisi pepsi upuda lepsikra pepkusena tep, gekepneso!” Paulusdi pepu. 2Ibrani upu deiki pepmaua cadi, sun pio dimpepnapu kupi. Dimpepnapu kupi pangeda, Paulusdi aupu pepu.

3Neda Yahudi yala ngebo kunune. Kilikia tara neitamai, Tarsus mutu nengdi deipnei dinin, Yerusalem mutu acapu ne nai cap, nanin cap meliamnereipa, sun puto deiki di nepsi. Ukuramsanen, nepsi pangeda, ila kael keamu ngebo Gamalieldi, nun nai yapu teka tenepra taleami mem upuda, erdi peteremamnupa, kael keamsi. Akeca kael keamsidi, uda, sun awekmarum nesala utopu, ‘Allah pio talenkamep’ tenen, sun kange tenenange cap, sun nong cap, Allah tep karerumudi kurumnya utopu, ne peda ukuramsi. 4Yesusdi, “Ukunkamrume,” peprap peteremamu Bisi tep, teka tenepra pio dumsisipu kurami nesala yuma tep, nedi ikin keca sun nong deiki pio deriramsipane, amutu deiyo nengdi Yesus tep teka tenerami neng weika di porami. Tonda, nimi pe, nerapu pe, ateng kouramsidi wenemna ati pumbon dongoramsi.

5Ukuramsi keca yumada, Allah karena deiyo neng, sun deiyo ngebo cap, uda Yahudi yala neng, sun upu lepsikra derina deiyo neng capdi, sun peda lape pepsetenge. Angepu gume. Tonda, adeiyo neng dipu, Damsyik mutu kunge neng, nun Yahudi yala neng, ‘Nun kayapu nengdi melipkamemenge. Melipmengepa erdi Yesus teka tenena neng ateng koupkamre’ tenen, surat dopra karepnei. Karepneipa dopropsidi, ‘Yesus teka tenepra er bisi embarami neng ateng koupnedi, Yerusalem mutu tamupra denyopda, sun wenepmengedi popkameng’ tenen, Damsyik mutu dorbesi.

6‘Damsyik mutu dorbenkaman’ tenen, banmasanen, keteng dukduk di Damsyik mutu damai besi pangeda, im deiki di ila dirine ne nong damai dana-dana menmena melangdan pepneu. 7Dirine di melangdan pepneupa, lokta tu deiki depsidi, nimi upu utopu upu gekepsada, upepneu. “Saulus, Sauluso, ikin keca ne tep, derinememnyada, warya tep do?” pepneu. 8Upepneupa, kange di tamupra asipterepsi. “Uo, naio, kanda ware ngebo do?” pepra asipterepsi. Asipterepsipa, erdi tamupra pepu. “Kan ikin keca derinemem ngeboda, ne Nasaret mutu kuramsi ngebo, ne Yesus kunune,” pepneu. 9Ne cap kikiman bepu nengda, dirineda epi dinin, nimi upu utopu di pepneu ngebo, er upuda sun men gekepi.

10Apenmau upu gekeprap, ‘Ne talito kuramsi’ tenen, mali kange doupsidi, “Uo, naio, ware kupkaman do?” pepra asipterepsi. Asipterepsipa, nun nai bodi upepneu. “Tekroyo. Tekrapmemdi Damsyik mutu bemempa, Allah men di, ‘Ukupkamre’ tenen, tenepudi weiamkeu ngeda lap pepkamkenge,” pepra lap pepneu.

11Ila dirine deiki di ne asuru melangdan pepneupa, ne asuru pupneua tep, ne cap kikiman banmapu nengdi, ne buru tang talepra Damsyik ati damai dubenei. 12Ukupneipa, kunmasipane, tenpu ngebo, er sida Ananias ne damai yau. Ananiasda, Allahdi peipupa, Musa sekamu mem upuda, erdi teka teneprap pio moupra talepra kuramnga cadi, Damsyik mutu Yahudi yala neng kurami neng yumadi Ananias tep, ‘Ada pio telep ngebo,’ teneramidi, er tep gispal dorami. 13Ananiasda, ne damai yana tekudi upepneu. “Ne weit Sauluso, kan asuru telep kupra dina deiyo keca dopropo,” pepneu. Upepneupa adipapu, Ananias epsi.

14Epsipa, Ananiasdi upepneu. “Nun nai yapu si eremami Allahda, ‘Ne pelpu donkamre’ tenen, konum weipkeue. Ada, Allah konum tenepudi amenda kupkamre keca kael kepkamrume. Tonda, Allah kuramre utopu dumsisipu kuramudi, Allah er pelpu doramu ngebo, Yesus Dumsisi Kurur Ngebo
Dumsisi Kurur Ngebo – perami ngeda, ada Yesus tep perami. Tenpu ngebo si dinin, si weik si peramep utopu, Yesusda, mali keca tenpunge peda, pio men kuramua tep, ‘Dumsisi Kurur Ngebo kurure,’ perami. Tonda lap pena upu nomor 6 dirume.
epkamrume. Tonda ‘Dumsisi Kurur Ngebo er pedipapu pepkerepa, gekepkamrum’ tenen, Allahdi weipkeue.
15Yesus tep lap pena ngebo kumemdi, ‘Ban-ban yuma kunge nesalada, Yesus tep gekepkameng’ tenen, kan epkamrem keca cap, gekepkamrem upu cap, jenek lap penkamrume. 16Atep, warya tep ton cap pio tali kunkamrum do? Uda kan tekmemdi, Allah si moropmemnyopda, me dongopkengepa,
Me dongona pepu ngeda, Buku Rasul neitamai gum dinin, yuk Allah upu neitamaida, Allahdi aupu konum lap pepseu. Ada, nun me dongosenga deiki di, Allah men lyemserure. Ange gum dinin, nundi Allah upu gekepmepedi, Yesus tep teka tenepmepya deiki dipu, Allah lyemserure. Dinin, konum teka tenepmepyopda, yuk teka tenena nengdi, me dongosenunge. Ada yuk neng epmengedi, ‘E anengda, Yesus tep, konum teka tenepye, tenepmengedi kael kepkamseng,’ tenena tep, me dongosenunge. Tonda, lap pena upu nomor 46 dirume.
kan tenememdi mali kumem keca yuma, Allahdi gum kupra deipkeredi lyepkamkere. Ananiasdi upepneu.” Paulusdi lap pepu. Upepudi, aupu ton pepu.

17Uda amutu tamupra besi taruda, Yahudi yala neng, sun mali keca kunumna tep, Allah karerbarami ati, Allah er si eremna ati weksidi, Allah moronmasi taruda, ken deiki utopu di nun nai bo Yesus pepneupa, er ton epsi. 18Epsipa upepneu. “Ukutaru menmena Yerusalem mutu tapra, yukai beo. Amutu neng ne tep lap penmarem upuda, gekepra men dopropkamenga tepa,” upepneu. 19Upepneupa, gekepsidi, nedi tamupra upepsi. “Naio, sun Yahudi yala neng, sun Allah upu peteremna ati yuma, wekra embaramsidi, kan tep teka tenerami neng, ateng kouprapsidi, sun nong deiki balana di poramsada, amutu neng yumada, sun konum kael keamnei.

20Tonda, Stefanusda, kan tep lap peramupane, amenda er nong ponmaipa, er yapi embanmau taruda, ne peda sun damaipu tekmasidi, sun deiki dongorami opkal kwiripra deipmaipa kalekmasidi, ‘Stefanus ponmaiyada, walito,’ tenepsi. Aupu yumada ne Paulusdi Yesus tep pepsi.” Paulusdi sun Yahudi yala deiyo neng tep pepu. 21Upepudi aupu ton pepu. “Upepsipa, nun nai bo Yesus tamupra pepnue. ‘Dabeo. Yahudi yala gum nesala kunge mutu, pio karen mutu dabenkamrum tenen, wepra dokotepkamkene,’ pepneu,” Paulusdi upeprapudi awekmai neng tep lap penmau.

22Paulus lap penmaupane, ayu kupupa, wekmai neng gekenapu kunmai dinin, Paulusdi, “Yesusdi, ‘Yahudi yala gum nesala kungai dokotepkamkene,’ pepnue,” pepupa, sun aneng aupu gekepidi, upu ila di, penmai. Ada, “Angeboda, pio mali kurura tep, er pio kunkamrada, nun dabale. Popnapu kupmeko,” pepra, ila upu penmai. 23Apio ila upu di kakpenmaidi, yu weik kupka cadi, sun deiki dongorami opkalda yuma kwiriptapi. Tonda, keteng di gelal semu tu doprapidi, yu weik di im kurungmai.
deiki opkal kwiriptapi – Anengda, sun deiki dongorami opkal kwiripra im kurungmaiya cap, gelal semu tu dopra im kurungmaiya capda, ada sun Yahudi yala neng yuma yu pio weik kupnyopda ukurami.
Tonda, gelal semu tu dopra im kurungmai.

24Ukunmaipa, ajen talen neng sun deiyo ngebodi, er nyapu tep pepu. “Paulus dopra nun ati pum dongopso,” pepu. Upepupa dubei pangeda, ajen talen neng ila deiyo ngebodi, pepu. “Erda ware kupka deiki, upu ila di penmang do? Ada gekepterepkupa cadi, er nong bongopra asipterepmepya deiki di, lap pepserepa, ‘Deiyo keca ake’ tenen, kael kepkupe. Atep, Paulus bongopso,” pepu.

25Paulus bongonkoi taruda, er buru dana-dana bekrap getenmaipane, adamai jen talen ngebo, nimi deiyo neng utopu ngebo tep, Paulusdi pepu. “Roma mutu ngebo, ada upu bongdin ngebodi, ‘Amali kupka deiki di bongopkupe’ men peptu ngeboda, sapi bol tapu di
Sapi bol tapu dopra, nimi wenemna tep bongorami ngeda, ukuprap. Sapi bol neitam tekra deipmana di, metek besi keca di asapi bol deiki getepra welerami. Akeca dopra, mali kuramne neng, sun bali deiki bongorami. Bali deiki bongoramipa, nimi bolda, gwelyang singiramu. Ukuramipa, sun nong deiki ila di dila dopnepa, adipapu derami.
tali bongoptum do? Roma mutu nengdi talesenga deiyo nengda, sun mem upu pesenunga deiki di tali bongopnetum do? Gum do?” Paulusdi jen talen ngebo tep pepu.

26Upepupa, ajen talen ngebo, nimi deiyo ngebo utopu ngebo gekepudi, ajen talen neng, sun ila nimi deiyo ngebo damai lap perbeu. Bena lap pepudi aupu pepu. “Angeboda, tek sisi Roma mutu ngebo utopu kurura tep, ware kupkamrem do?” pepra asipterepu. 27Upepupa, ajen talen neng, ila deiyo ngebo Paulus damai tamupra beudi, Paulus tep asipterepu. “Kanda lap pepneo. Tek sisi Roma mutu ngebo utopu kurum do? Gum do?” Upepra asipterepupa, Paulusdi tamupra pepu. “Teka, neda ukununa.” 28Upepupa, ajen talen neng, ila deiyo ngebodi pepu. “Neda, co bo weik kunupra kareamsa deiki dipu, ‘Roma
Roma ngebo lap pena upu nomor 45 dirume.
mutu ngebo utopu kunkamrume,’ pepra deiamnei,” pepupnen, Paulusdi tamupra pepu. “Ukupmum dinin, ne dangeda, ne nai bo, erda Roma mutu ngebo kuramudi deipneu. Roma nesaladi ne deipnerei atep, ne Roma mutu ngebo sisa kunune,” pepu.

29Paulusdi aupu pepupa, ‘Paulus bongopra asipterepkamep’ tenen, ketenepra damai wekmai neng, aupu pepka gekepi dingeda, adipapu goprap yukai tengbei. Tonda, ajen talen neng, sun ila deiyo ngebo peda, ‘Roma mutu ngebo sisa rantai tapu di getepdongopmanue’ tenen, kael kepudi, kware kupupa, lukdaudi mali kange doupu. 30Mapmaiya, berekupa, ajen talen neng sun deiyo ngebodi, “Sun Yahudi yala nengdi, ‘Paulus mali kupke,’ penmaiyada, deiyo tek sisi dano?” pepra, ‘Asipterepkamne’ tenen, putapupa, er nyapu tep, “Paulus loptapso,” pepupa, loptapi. Tonda, er dipu sun Yahudi yala neng Allah tep karena ila deiyo neng cap, Yahudi yala neng, sun upu bongdina deiyo neng, ada Sandeheren perami neng cap tep, “Sun bulupso,” peipupa, bulupra wekipa, ajen talen neng deiyo ngebodi, Paulus doprapudi awekmai neng urasin damai tekeipu pangeda, Paulus acapu teku.
Copyright information for XteSC