Daniel 10

Danielda, Tigris mekin kunmau taruda, ken lunlun mapudi kunmaupa, epu keca tep, pepu upu

1Raja Koreshdi, Persia mutu talepra kuramuane, keteng tamun weneringe neitamai di dakuramupa, ataruda, Daniel er si ton, Beltsazar perami. Er angebo deiki, Allah er tek sisi upu yana pepra deipu. Ayana upu pepra deipu ngeda, Daniel ken lulun mapka deiki di, yana jenek pepra deipu. Atep Danieldi, ‘Angeda betapra kael keptene’ tenen, piripetepudi, aupuda, kange mun podanange tep epudi, aupu cap, ken lulun mapka deiki di epunge cap, betapra kael kepudi, ‘Nongda acei,’ tenepu. Ange yuma tep nengeda, Danieldi upepu.

2Ataru neitamaida, ne Danielda, minggu weneri yuma neitamaida, kange mun kangepu doupra kuramsanen, engenapu kuramsi. 3Aweneri minggu neitamai yumada, telep jen keca cap, tu keca cap, ton men jeramramsidi, si tepra jen bulung kuramsi. Tonda, anggur me ton men jeramsi. Tonda, ataruda, ne giso potong deiki, ‘Nintong telep kupkamre’ tenen, nintong telep me ton, ne giso deiki men dikra deriramsidi, ne potong men weramsi. Talipu kuramsi.

4Ukupra dakuramsanen, ataru neitamai dinin, ware tenpunge deiki, tumida tanggal dua puluh empat (24) konum kupkopda, ila me, er sida Tigris, me pirmanaipu bena tekmasi. 5Atekmasi taruda, ne urasin erepra itara dinmasipa, ila mambul ngebo tenpu epsi. Angeboda, kurun opkal, er sida kain lenan, pio boun opkal kepmaupa epsi. Tonda, deiyo teng derina tep keca, er si ikat pinggangda, kunumna weik gat keca, er sida emas, pio telepnge deipmaupa epsi. 6Angebo er nong deikida, pio kunumna weik gel, kamo telep gel di, mereng-mereng peramretopu kunmau. Tonda, er aso deikida, perelang-lang peramretopu, perelang penmau. Tonda, er asuruda, uku bu jeramretopu kupmau. Angebo er buru cap, er yan capda, kunumna weik gat keca, er sida tembaga, urasin pio telep kuramretopu kupmaupa epsi. Angebodi, er upu pepupa gekepmasada, nesala pio weika di, tenpu taru dipu, kulman deipra, upu ila di peramengtopu, ukupra pepupa gekepsi.

7Akatuai kupu ngeda, nedi epmasi dinin, ne cap, ame damai kikiman tekmapu neng, sun yuk neng capda, akeca yuma ton men epidi, men kael kepi. Dinino, ne Danielpu epra kael kepsi. Ne cap, tonpa kunmapu nengda, sun men epra kael kepi dinino, sunda kwar weik kupupa, ‘Ware kupkuser do?’ tenen, bura saka, sepdaro inimbei.

8Sun anengda, bura saka beidi tapnei pangeda, acada ne pe yuk tekmasi. Ukupmasidi, dato-dato di, ajenek kupmaupa epmasinge tepapu, ‘Uo, ware kupkamar do?’ tenen, dinapu kunmasi. Dinapu kunmasi taruda, ne peda puto ton gum kupneupa, boun pio kupneua deiki di, ne urasin peda, nimi depmanto kupmengepa, urasin yambul lek kuramretopu kupneu. 9Ataru dipapu, angebodi upu tenpu pepupa gekepsidi, adipapu ne nong yuma sirwalel doua embeneupa, loka ne urasinda, tu deiki amupra dourbesi.

10Tuai loka dourbesipane, buru tenpu ton yaudi, ne nong bol deiki yana dum pepneupa, ne tamupra bukrosidi, aburu di talepmanupa, ne gutam deiki tu dipra buksi dinin, tupa yo berber penmaneu. 11Ukupsi pangeda, ne damai yanmau ngebodi ne tep pepneu. “Danielo, Allahdi kan tep, pio bicau tenekerura cadi, erdi ne tep, ‘Daniel damai menmena bememdi, aupu pepkurume,’ peipneu. Atep, kan tekmemdi, ne pepkuken upuda, betapra gekepkurume. Neda, kan kori lap pena tep, konum doproipmanerpa, yanmane,” pepra, erdi ne tep aupu pepneupa gekepsi taruda, kware kupmaneupa, yo berber penmaneua deiki dipapu tekmasi.

12Tekmasopda, ne damai yanmau ngebodi, ne tep upepneu. “Danielo, kan kwar dangna gume. Aken mapmaumum keca epmamumdi, gonga kemna taruda, Daniel kandi, ‘Kael kemnange ton karepnetue,’ tenepmamumdi dipru amutara kepra, Allah tep moropmum ngeda, Allah konum gekepkeue. Atep, ne kan damai yanmanada, kandi Allah tep moropmumnge tep, nong lap peryakene.

13Ada, Persia mutu kalekra taleamre isokda (roh jahat) erdi, tumi weik, dua puluh satu hari (21) deiki di, ‘Angebo Daniel damai men benkure’ tenen, ne tep bisbisa kapetepmanupanen, men yanmanto kupmasi dinin, siryada, im deiki malaikat yuma, sun deiyo ngebo, er si Mikhael, ne kori yana melipmanu deiki di, lyepmaneupa, neda kan kori yana lap peryanmakene. Dinino, ke taruda, Persia mutu talepra kure isok tep, tupa podanapu kupmanu dinin, kan kori konum yanmane. 14Atep, ne kan damai yanmana deiyoda, ake. Ada, sirya taru, kan mutu nesala, sun Israel nesalada, sun damai kupkamrenge tep, lap pepkenepa, betapra kael kepkamrema tepa. Ada tali tep gume, kanda ken lunlun mapmamuma deiki di epmarem ngeda, ukutaru kupkamare ngeda tep gume. Ange yumada, amenda dortaru, sirya gawal dangna taru yankamrenge tep, akeca katuai kupmaupa, ken deiki di epmaumume,” pepra, malaikat deiyo ngebo Mikhaeldi, upepneu. 15Ataruda, erdi aupu yana pepneupa, gekepsopda, nedi tamupra upu ton men pepsidi, genepdongopnapu kupsi. Tuai deiki saka dourbena mapmasidi, upu tenpunge peda, ton cap men pepmanto kupsi.

16Ukupsa tep, nimi kamo utopu kupra yanmau malaikatdi, er buru dopra, ne sipyal bambol deiki yana dum pepneupa, ukupneua tep, nedi er tep pepsi. “Uo, naio, ken lunlun mapmanua deiki kupupa, epsa deiki di, kange mun kange kupneupa, ne puto peda, gum kupmanere. Pio bounpu kupmanera tep, upu ton men peptene. 17Ange tep nengeda, neda kan amutara tali pel melipra dona ngebo kununa cadi, neda ware utopu ngebo kuramtenya di, ne nai kan damai upu ton pepketene do? Ne putoda gum kupmanerpa, ne isin eremna peda, men erepmanto kupmanera tep, upu men pepmanto kupnera tep, ware kupra upu pepketene do?” pepsi. 18Upepsi pangeda, er amalaikat, nimi urasin utopu ngebodi, tamupra ne nong damai yana dum pepneupa, ne puto tamupra yaneua deiki di, kange di ne puto telep kupneu.

19Erdi upepneu, “Allahdi kan tep, ila di bicau tenekeredi, ‘Angeboda, ila mambul ngebo kurure,’ tenekerure. Atep Daniel, kan kware gume. Kware kupmakerdi, boun kupmaker ngeda, yapkurume. Kan adipapu puto kepkurume. Tonda, ‘Allahdi tek sisi kalekra melipkamner’ tenen, kware kuna gum dinin, balila kupra teleppu kunkamrume,” pepneu.

Erdi aupu pepneu taruda, ne puto tamupra yaneu. Yaneupa, nedi er tep upepsi, “Naie, ukuda kandi puto keipmanerema tep, upu pedinmaneo,” pepsi.

20 21Upepsipa, erdi tamupra pepneu, “Neda, ware keca deiyo tep, kan damai yanman do? Kan tenipmaremdi, kael kepmarem do? Ne yanmana deiyoda, Allah er tek sisi buku neitamai sekra deipu ngeda, ‘Nong neitamainge kael kepkamrum’ tenen, kan damai lap peryanmakene. Dinino, ukutaru neda tamupra benedi, Persia mutu cap, amutu kunge nesala cap, talerur isok tep nengeda, nedi porbisirbenkune.

Aisok popbisipnyopda, Yunani mutu cap, Yunani nesala cap, talerur isok ton yankamre ja. Ataruda, yuk nengdi ne tep, ton men melipkamnenge. Dinino, malaikat Mikhael, kan mutu nesala, Israel nesala melimrur ngebo, er tenpu dipapu, ne tep melimkamnere,” pepra, amalaikatdi, ne Daniel tep lap pepneu.
Copyright information for XteSC