Luke 6

Yesusdi, “Allah gispal dona tep, pel dona gum di, beipye pein tumi, Sabat tumi deiyo ngeboda, ne kunune,” pepu upu

(Matius 12:1-14; Markus 2:23—3:6)

1Yahudi yala neng sun Allah si eremna tep, pel dona gum di, beipye pein tumi, tenpu Sabat tumida, Yesus cap, er nyapu cap, yuk neng gandum
Gandum Gandumda, yambulanun jagung utopu dinin, er urasin yuke. Akecada, yambulanun manmaneng utopu dinin, deiki tarada, metek du weik mouramre. Adu er urasinda, beras utopu kurure. Adu dopra, taikrapmengedi, sikke utopu konum kupyopda, me cap tapakmengedi, jen keca er si roti dapra jenunge.
wa peiamya neitamai banmai. Abanmai taruda, sun jen putapupa, er nyapudi gandum du dakra, deiki bam lapra tapyopda, gandum penpenya kaptapra embek jepbanmai.
2Sun gandum jepbanmai tumida, ada Yahudi yala neng sundi Allah gispal dona tep, beipye peingami tumi di jepbanmai. Gandum dakra jepbanmaipa, Farisi neng epidi, ‘Wenepkup’ tenen, asipetepi. “Sunda, gandum dakra jepbanmarumada warya tep do? Musa sekeiamu upu neitamaida, ‘Allah gispal dona tep, beipye peingne tumi, Sabat tumida, wai dam kirbana meme,’ pepra sekamseu. Musadi upepra sekeiamseu dinin, sunda gandum dakra jenmarumada, wai dam kirbana utopu keca kunmaruma tep, adeiki di, Allah upu yaniprume. Akunmarum ngeda, warya tep do?” pepra, Farisi nengdi asipra wenepi.

3Upepra wenepipa, Yesusdi tamupra Farisi neng tep aupu pepu.

Ne nyapu, sun akunmangenge utopu, Allah upu buku Samuel neitamai kwamu ngeda, peramrum dinin, men kael keprum do? Nun apu bo Daud cap, er melipra kikiman embarami neng cap, jen pio putapupa, jen keca rotida, Allah karena ati pumbon dapra deipmaiyada, Dauddi dopra jepu. Tonda, er cap kikiman embanmai neng tep, bokra karepupa, jepi. Angeda, moupra men kael keamrumdi penmanerum do?

4Allah karena tep, jen keca roti dapra, er ati pumbon deriramyada pepkusene. Yahudi yala nengdi, jen keca roti 12 dapra,
Roti kwaneng – Yahudi yala nengdi, ‘Nun pel doramepyanen, doronup kecada, tek sisi Allahdi kareserepa doronupe, tenenkamep’ tenen, jen keca roti 12 dapra, Allah er tep karena ati opkal di keana tep domi ati, akati pumbon deriramyada deiyo ake. Ada, Allah er gispal dona tep, minggu-minggu yuma, sun Allah si eremami tumi, Sabat tumi deiki di, roti ukupunge 12 dapra, Allah karena ati pumbon derirami. Aroti kwanengda, tali nengdi pio men jerami. Mem keca utopu kupka tepa. Dinin, minggu konum kupkopda, Allah karena ati pel dona deiyo neng dipu dopra jeramidi, ukupunge ton dapra derirami.
Allah karena ati neitamai derirami. Aroti kwanengda, Musadi upepra sekeiamutopu, Allah karena ati pel dona deiyo nengpu aroti kwaneng jerami. Aroti kwanengda, mem roti tep, yuk tali nengda men jerami. Tali nengda men jerami dinin, ataru Dauddi kupu kecada pepkune.

Jen keca rotida, Allah karena ati pumbon dapra deipmai ngeda, Daud jen putapupa, dopra jepu. Tonda, er cap kikiman embanmai neng tep, bokra karepupa, jepi. Jepi dinino, Daud cap, er melimna neng cap, roti dopra jepi ngeda, Allahdi aneng tep, ‘Mali kupmenge,’ men tenepu. ‘Angeda telepe pua,’ tenepu. Yesusdi pepu.

5Yesusdi Farisi neng tep, aupu konum pepu dingeda, aupu ton cap pepu. “Pel dona gum di, nimi beipye peingna tep, Allahdi Sabat tumi wepra deiamu ngeda, ne Nimi Mi Sisa Utopu Ngebo kununa cadi, ‘Sabat tumi deiki kunada, ange telepe, ange mali,’ perya deiyo ngeboda, ne akunune,” Yesusdi Farisi neng tep pepu.

Yesusdi buru kwaneamu ngebo kwetepu upu

6Yuk Sabat tumida, Yesusdi Yahudi yala neng, Allah upu peteremami ati wekra peteremau taruda, dumsisi buru kwaneamu ngebo ton, akati pum kunmau. 7Ataruda, Farisi neng cap, Musa sekeiamu upu peteremna deiyo neng capdi, ‘Yesus mali kuptu panenda, mali kupmare peptepe’ tenen, Yesus tep pio dipdolom pepra kalekmai. Kalekmaiya tep, ‘Yesusdi nun Allah tep beipye peingna tumi, Sabat tumi deiki di, buru kwaneamu ngebo kwetepkur do?’ tenen, pio kalekmai.

8Kalekmaipune, Yesusdi sun dipru neitamai tenepmai keca konum kael kepka cadi, Yesusdi aburu kwaneamu ngebo tep, pepu. “Abukmang neng dinmakengai di, urasinai tekroyo,” pepu. 9Upepupa, teku pangeda, Yesusdi awekmai neng yuma tep asipetepu. “Musa sekeiamu upuda, Sabat tumi deiki di ware keca kuptepe do? Nun kuptepe kecada, mali kuna do, telep kuna do? Tonda, ‘Nimi depnung’ tenen, nimi lyemna telep do, nimi pona telep do?” pepra asipetepu.

Upepra asipetepupa, sun Farisi nengda, tali dimpepra bukmai.
10Sun Yesus tep dabal kupupa, dabukmaipane, Yesusdi aneng tep, ‘Uo’ tenen, pio mali kange doupra, yu kupupa, asuru di dipra embeu. Ukupudi, buru kwaneamu ngebo tep, upepu. “Kanda buru bekrap karepneo,” pepu. Upepu pangeda, buru kwaneamu ngebodi, er buru bepekrap karepupnen, adipapu er buru telep kupupa, buru tepra deipu. 11Yesusdi angebo kwetepka tep, Farisi nengda, tulum kupupa, ‘Yesus ware kupra popkamep do?’ tenen, akati tapra beidi, boupra upu talerami.

Yesusdi er nyapu 12 neng tep, wepra deipu upu

(Matius 10:2-4; Markus 3:16-19; Rasul 1:13)

12Uda, yuk taruda, Yesusdi, ‘Allah moropkun’ tenen, tenpu mutu dup welepudi, atenpu lukunda yuma moronmau. 13Allah moronmaupane, bereku pangeda, ‘Anengpu ne pel donkameng’ tenen, er upu gekepra embarami neng upupupa welerbei. Welerbeipa, aneng kan-kan di, er teneamu nengpu wepra deipu. ‘Anengda Allah upu dopra ban-ban yuma peterembenkameng’ tenen, erepra deipu. Ada, ‘Ne cap, sun cap, kikiman kuramepyanen, nedi yuk mutu dokotepnepa, ne upu dopra peterembenkameng’ tenen, ‘Rasul
Rasul neng penupada deiyo ake. Ada Yesusdi, ‘Aneng, sun 12 wepra deipkun nengda, ne upu dopra peteremna gonga kemna tep, deiyo neng kunkameng’ tenen, 12 nengpu wepra deipu. Nimi cap, nerapu cap weike, Yesus er upu gekepra, er peteremamu keca talepra dombarami dinin, anesala tep nengeda, “Yesus er nyapsilip, tonda er upu gekerami neng” penupe. Dinino, Yesusdi wepra deipu neng, sun 12 neng tep nengeda, “Ada Yesus er upu perbenkameng deiyo neng penupe. Tonda, Yesus er wepra deipu 12 neng,” penupe (Lukas 6:14-16). Anengda ila mambule neng kurami.
neng kunkameng’ tenen, aneng wepra deipu. Erepra deipu nengda sun si adano.
14Tenpu ngeda, Simon perami dinin, amendada Yesusdi angebo tenpu tep, er si Peterus pepu. Ton ngeda, er weit bo Anderias wepra deipu. Tonda, Yakobus cap, Yohanes cap, Pilipus cap, Bartolomeus cap, wepra deipu. 15Tonda, Matius cap, Tomas cap, Alpeus er mi Yakobus cap, tonda Simon dinin, yuk nengdi er tep, ‘Patriot’ perami ngebo cap, wepra deipu. 16Tonda Yakobus er mi Yudas cap, ton ngebo Yudas Iskariot, ada, Yesus popkamaiya tep, napra beu ngebo ton wepra deipu. Amul di dutara neng 12 yumada, Yesusdi wepra deipu.

“Telep kunkameng neng ake, mali kuna tep, Allahdi wenepkamre neng ake,” pepra peterepu upu

(Matius 5:3-12)

17Yesusdi er dopropu neng cap, amutu dup di kwerepidi, banai wengbanmai. Banmai pangeda, Yudea tara neitamai kurami neng, gung weika di kunmai. Amutu-mutu dana-dana nesala yumadi bulupra yai. Tonda, Yesus er upu gekepra dombarami nesala ton akunmai. Sun yai mutu sida, Yerusalem ati arum domyai cap, tonda laut mokon pirman mutu butene sida, Tirus mutu cap, Sidon mutu cap, amutu yumadi yai.

18 19Sunda, Yesus er pel doramunge gekeramya tep, ‘Er pere upu gekena cap, pu jeramserenge kwetena cap, isok dipru taleamre nesala enemna cap, kupkamser’ tenen, yai. Yesusdi nesala taleami isok-isok enemna cap, pu jeramu nesala kwetena cap, kunmaupa, yuk nesala yumadi, ‘Yesus er nong ton taleptepe’ tenen, koudanmaidi, talerbuntumai. Ukunmaiyada, Allah er puto weike karepupa, Yesus aputo deiki di nimi kwetenmaua tep, kunmai. 20Yesusdi er upu gekepra dombarami neng tep dipterepudi, aupu pepu.

Ukutaru sun tali kankan kurum nesalada, Allah nesala yuma lyepredi dipru talenkamsernge dopropmumdi, er cap kikiman kunkamrume. Allahdi telep kudiseretopu, pio telep kudinkamsera tep, sun kange deipra kunkamrume.
21Sun akeca-keca yuma putaserepa kurum nesalada, amendada Allahdi karepserepa boupkamsera tep, sun kange deipra kunkamrume. Sun ukutaru kange mun kupserepa engemum nesalada, amenda taru kange deipra autunkamruma tep, kange deipra kunkamrume. Allahdi telep kudiseretopu, pio telep kudinkamsera tep, sun kange deipra kunkamrume.

22Neda Nimi Mi Sisa Utopu Ngebo teka tenepneruma deiki di, yuk nengdi sun tep, ‘Anengda, pio mali neng. Nun songe,’ tenepra, mali upu pepsengedi, dipru wilipsengedi, pio tapsengopda, kange deipra kunkamrume. Ada, Allah melimseredi, telep kudiseretopu, pio telep kudinkamsera tep, sun kange deipra kunkamrume. 23Mali kusenge nengda, sun co puna nengdi, Allah upu lap perami neng tep, pio mali kudiramitopu, sun peda utopu kusenunge. Ange tep nengeda, yuk nengdi mali upu pepra, sun nong deiki ikin keca deipsengopda, kange mun kuna gume. Kange pio deipra pingpinga di kunkamrume. Amendada, Allahdi im deiki telep keca weika di, maton dopkamsera tep, kange deipra kunkamrume.

24Dinino, sun ukutaru di, isomka kurum nesalada, sun kange derin keca konum dopra taleruma tep, uo tenepra kange mun kunkamrume. Konum dororuma tep, amenda yuk keca ton cap men dopropkamrume. 25Sun ukutaru akeca-keca yuma jerumupa bousere nesalada, jen putarepa kunkamruma tep, uo tenepra kange mun kunkamrume. Tonda, sun ukutaru di, ‘Mambul keca ake,’ tenena gum dipapu, tali kange doupmumdi, telep kange deipra pingpinga di kurum nesalada, amendada kange mun doupra engenapu kunkamruma tep, uo tenepra kange mun kunkamrume.

26Ukutaru kunge nesaladi sun tep, “Anengda, pio telep neng,” pepsenge pangeda, uo tenepra kange mun kange doupra kunkamrume. Ada, sun co puna nengdi, mok upupu lap perami neng tep, “Anengda telep neng,” peramitopu, sun nyapu peda utopu tenepra penunge. Tek sisi Allah upu peteremna neng tep nengeda, ‘Anengda telep neng,’ men tenenkamenge. Sun kange deirenge nengda, mok upu penge neng tepa. Yesusdi pepu.

“Anengda nun songe, tenesenge nengda, sundi bicaue tenepra makunkamrume,” Yesusdi pepu upu

(Matius 5:39-42)

27Yesus aupu konum pepu dingeda, aupu ton cap pepu.

Ne ukutaru aupu pepsene. Yuk nengdi sun tep, ‘Popkamepe,’ teneramsenge neng tep, bicau tenepra melimkamrume. Tonda, yuk nengdi sun tep, ‘Nun songe,’ tenesenge nengda, telep kudinkamrume.
28Tonda sun tep, ‘Anengda walito dadeptenge’ tenen, dipru sukuramsenge neng cap, sun nong deiki ikin keca deriramsenge neng cap tep, telep upu pepra, ‘Allahdi lyepkamre’ tenen, moronkamrume. 29Yu nengdi sun katum dana tarange bongopra popsengopda, ‘Dana tarange pepe, dapopsetenge’ tenen, ketenemdinkamrume. Upula don nengdi, sun deiki opkal dopropsengedi, ‘Neitamainge ton cap doproptepe’ tenepsengopda, upu men sengkamrume, ange pe kwiripra aneng tep karenkamrume. 30Ware neng do, sun moropsenge nesala yumada, karenkamrume. Yuk nengdi sun mawa keca dopropsengopda, “Tamupra nun pepu karepseso,” men penkamrume.

31Sundi yuk neng tep, ‘Uo ukuprap, ukuprap kupnetenge,’ tenemumtopu, sun peda yuk neng tep utopu kunkamrume. 32Yuk nengdi sun tep, bicau tenepra dipru karesenge nengpu, bicau tenepmumyopda, adeiki di Allah erdi sun telep kuna tep, ‘Tali karepkamne,’ tenepseu keca karepkamser do? Gume, angeda, sun pio mali neng peda, sun pe neng tep, bicau tenepra makudanunge. 33Sun kayapu nengdi telep kupra makupsengepa, sundi tamupra anengpu telep kupra melipmumyopda, ‘Angeda telep kunmape,’ men tenenkamrume. Allah teka men tenenge neng, pio mali neng peda, yuk neng men melimnung dinin, sun pe kayapu neng teppu telep kupra melimdanunge. 34Nun kareamepepane, ‘Sundi ton tamupra karepkamsenge’ tenen, anengpu dengdana gume. Angepu ukupdamum pangeda, Allahdi, ‘Telep kunmange’ tenen, karenkamser do? Gume, men karepkamsere. Pio mali kunge neng pe, yuk neng tep karenung dinin, ‘Akarepman keca yuma ka tamupra karepkamnenge,’ tenena deiki dipapu karedanunge.

35Ukunung dinino, nedi pepsene upuda, yuke. Sundi, ‘Aneng poptepe,’ teneramsenge neng tep, bicau tenepra, telep kupra deipmumdi, ‘Akeca tamupra karenkamsenge,’ tenena gum dipapu, tali lupra mesumpu karenkamrume. Ange tep nengeda, sun nai Allah im deiki kurur ngebodi, pio mali nesala cap, telep kupra melimrur dinin, sundi tamupra, ‘Naio telepe,’ pio men penunge nesala cap yuma tep, bicau tenepra dipru karerurtopu, sun peda yuk nesala yuma tep, bicau tenepra dipru karenkamserure. Sundi ukupmum pangeda, Allah er nyapu sisa kupra deipkamsere. Tonda amendada, Allahdi im deiki telep keca weika di karenkamsere. 36Sunda, Allah er nyapu kuruma cadi, sun nai Allahdi, ‘Mali neng ada dakwapye,’ men teneseredi, dipru karerurtopu, tonda, tali lupra melimseretopu, sun peda utopu kunkamrume. Erda pio telep ngebo kurura cadi, telep nesala pe mali nesala pe, bicau tenepra dipru kareserure. Sunda er nyapu kuruma tep, sun peda ukunkamrume. Yesusdi er nyapu tep pepu.

“Sun pe mali kunge keca tenena gum dipapu, yuk neng tep, dipdongopra yap-yap pena gume,” Yesusdi pepu upu

(Matius 7:1-5)

37Yesusdi upepu. “Sun pe mali kun keca tenena gum dipapu, yuk neng sun malinge tepapu, ‘Sunda pio mali neng,’ peprap, yap-yap men penkamrume. Sundi yuk neng tep, pio mali upu pena gum di, yap-yap men pemumyopda, ange utopu Allahdi sun tep, yap-yap pepra men wenepkamsere. Ange utopu, sundi yuk neng tep, ‘Allahdi aneng wenepra poptue,’ men pepra tenepmumyopda, Allahdi sun tep utopu, men pepra tenenkamsere. Tonda, yuk nengdi, sun tep, mali kupsengenge kaukepmumdi, ton cap men tenepmumyopda, Allahdi sun mali kumum keca tep, kaukemseredi, ton cap men tenenkamsere. Gum kupra deipkamsere.

38Sundi yuk neng tep, tali lupra karepmum pangeda, Allahdi tamupra karenkamsere. Karepkamser kecada, pio metek gume. ‘Alen pumbon weike kipkup’ tenen, buru di darapdongopra kiramengtopu, Allah weika di karenkamsere. Sundi yuk neng tep, bokra kareramrumtopu, Allahdi sun tep karenkamsere.

Ange utopu, yuk neng tep, ila di yap-yap pena cap, sun mali kusenge keca pio tenena cap, ‘Aneng men karepkupe’ tenen, anuna kuna cap, kupmum pangeda, Allah er peda amali kun keca yuma, sun tep utopu kupkamsere. Ada sundi yuk neng tep kuramumtopu, Allahdi sun tep, utopu kunkamsere,” Yesusdi er upu gekenmai neng tep pepu.
39Upepudi aupu, ukupmanto upu ton cap pepu.

Tenpu asuru pun ngebodi, yuk asuru pun ngebo tep, bisi talepra dubetu do? Gume, sun men talepdana beretenge, sun butene neng kot sakretenge.
40Tonda, kael kemna nengda, sun peteremna neng deiki tara men kununge. Dinino, peteremamengepane, sun upu gekenge neng, apeteremenge keca yuma konum kaele kepmengopda, sun peteremna deiyo neng kunge utopu kununge.

41Sun asuru neitamai ila co gu akwapmaserepa, ange tenena gum dipapu, sun kayapu neng tep, “Sun asuru neitamai co kete sikke utopunge akwapmakere,” pemum ngeda, warya tep do? 42Ware kuprap di kan asuru neitam, ila co gu akapmaserpapu, sun kayapu neng tep, “Kan asuru neitamai co kete sikke utopunge dopropkukene,” peptum do? Sun dipru neitamai pio mali keca tupa kapmaserepapu, ‘Telep keca kupepa, yuk neng epsengedi, sunda telep neng tenepkamsenge,’ tenemum neng adano. Menmenada, ila co gu sun asuru neitamai akapmaserya doproptum dingeda, sun kayapu asuruai tulupmatunge, telep kupra eptumdi doproptume. Sun asuru neitamai ilange men doptaptum dingeda, ware kupra eptumdi, sun kayapunge doproptum do? Yesusdi er upu gekenmai neng tep pepu.

Yesusdi co mouna tep, pepu upu

(Matius 7:16-20)

43Aupu pepudi, aupu ton pepu.

Jena telep co du mouramre coda, nimi men jepmantonge, mali co du men mouptue. Mali co du mouramre coda, telep co du men mouptue.
44Co yala yuma co du mouprepa eprumudi, ‘Aco yalada ake,’ teneramruma utopu, nesala yuma sun kunge keca deiki di, epra kael kemnupe. Sun kael kemna tep, ukupmantonge pepkusene. Uda, nesaladi, ‘Sumnye utopu keca du dakup,’ tenepmengedi, cunang utopu keca tapu deiki dangnung do? Anggur, ada gisong utopu keca, ‘Dakra jepkup’ tenen, namil utopu keca, tapu deiki di dangnung do? Gume. Ange utopu, jena telep co du mouramre coda, telep co dupu mourur dinin, nimi men jepmanto co du mouramre coda, mali co dupu mourure.

45Telep nesalada, sun dipru neitamai pio telep kun kecapu tenepra kuramengepa, dipru dekpepyopda, telep keca tupa akwapka di teleppu kununge. Mali kunge nesalada, sun dipru neitamai, mali kun kecapu tenepra pio kuramengepa, ati dopyopda, mali keca tupa akwapka di, malipu kupra kununge. Ware nesala do yuma, telep neng pe, mali neng pe, sun dipru neitamai akwapmar keca deiki di, upu penunge. Yesusdi pepu.

Yesusdi ati dona kael neng cap, walwal neng cap tep, pepu upu

(Matius 7:24-27)

46Yesusdi upepu. Sundi ne tep, ‘Ne nai, ne nai,’ tali pertamnerum dinino, ne upu moupra gekepmumdi, dumsisipu men kurumada, warya tep do? 47Uda, ne damai yaredi, ne pepne upu gekepra domyanere ngeboda, ‘Er kure keca kael kepkurum’ tenen, ne ukupmanto upu ton cap pepkusene. 48Ware neng do yuma, ne pesene upu gekepmengedi, angepu kunge nengda, ati dona pio ila kael ngebo utopu kununge. Akati dona kael ngeboda, ‘Ati dopkun’ tenen, tu paliprap mutu yangne gel deiki ayumna co ikrap ati dopke. Ati konum dopu pangeda, ila mo cepra, mungna mukudi, me oupkopda, akati dam yana oupra kiliptapu dinin, ati men loktapu. Ada mutu yangne gel deiki di ayumna co ikra, pio telep kupra dopka tep, akatida, men lokra tapu.

49Dinino, ware neng do yuma, ne pesene upu gekepra tapmengopda, ati dona walwal neng utopu kununge. Ati dona walwal ngeboda, ayumna co me wenenga deikipu deipra er ati dopu. Dopu pangeda, mo cepra, mungna mukudi, ila me deipra oupudi, akati kweipu taru dipapu loktapu. Akati loktapupa, ila di karok pepu. Yesusdi pepu.
Copyright information for XteSC