Luke 7

Yesusdi pu jeramu ngebo kwetepu upu

(Matius 8:5-13)

1Yesusdi nesala weik gekenmaiyai, aupu yuma konum pepu dingeda, amutu tapra banmauanen, Kapernaum mutu beu. 2Beu pangeda, jen neng sun deiyo ngebo, er pel don ngebo, pio telep ngebo cadi, ‘Angeboda ne kabo sisa,’ teneramu ngebo kuramu dinin, pu pio weike jeramupane depmanto kupu. 3Ajen talen neng sun deiyo ngebodi, Yesus kuramu keca konum gekeramnga tep, ‘Yesusdi ne pel melimna ngebo kwetepnetue’ tenen, peipupa, Yahudi yala deiyo neng, wisi nengdi, Yesus damai yan moropi. Yan moropidi upepi, “Nun kabo er melimna ngebo pu jerya tep, depmanto kupmar cadi, ‘Kweteryanetue,’ pepra moropkere,” pepra moropi. 4 5Sun moropi taruda, aupu ton pepi. “Angeboda, Yahudi yala ngebo gum dinin, nun Israel nesala tep bicau teneramseudi, nun Allah upu peteremna ati weike doramseua tep, er moropmakertopu, kan kweterbetume. Nun kangeda ukupmem pangeda, angeda pio telepe,” pepra moropi.

6Upepra moropi pangeda, Yesusdi, ‘Angebo er ati benkun’ tenen, banmauanen, er ati damai konum yau pangeda, ajen talen deiyo ngebodi peipupa, er kayapu nengdi Yesus damai peryai.

Ajen deiyo ngebodi upepkere. “Naio, nati yakanmaremada, dakwapye. Neda, mambul gum ngebo cadi, ne ati pum yana men wekamnerume.
7Neda tali ngebo kunune. Adeiyo tep, nedi kan meneng damai yana men moropmakene. Dinino, kandi atekmaremai dipu, kan upu pepmempa, ne pel don ngeboda, pu gum kupredi telep kupkamare. 8Ne deiyo nengdi pepnengepa, sun pepnengetopu pel donune. Tonda, ne peda, ne amutara jen talen neng tep, upu pepnepa, adipapu apelpu donunge. Tenpu ngebo tep, ‘Berume,’ pepnepa barure, ton ngebo tep ‘Yarume,’ pepnepa, yakarure. Ange utopu, ne pel don ngebo tep, ‘Apel dopneo,’ pepnepa, apelpu donurure. Ange tep nengeda, kanda ila puto ngebo cadi, kandi upupu peptumpa, ne pel dona melimna ngebo
pel dona melimna ngebo – Co bo deiki kunumami nesalada, isomka nengdi, pio kankan kunge nesala tep, co bo deiki di kunuamipa, akankan kunge nesaladi sun isomka nesala tep, sun pel talipu pel dorami. Tonda, lap pena upuda, nomor 36 dirume.
telep kuptue,” pepu. Er kayapu nengdi, Yesus tep peryai.

9Ajen deiyo ngebodi pepu upu lap peryai pangeda, Yesus gekepudi, uo tenepra lolopu. Lolopudi, er melipra yakanmai neng tep aupu pepu. “Ne tek sisi pepsene, Israel mutu neitamai embaramsi taru yumada, angeboda Yahudi yala gum ngebo dinin, erda ila di teka tenepmanertopu, yuk neng ton men diramsi.” Yesusdi pepu. 10Upepu pangeda, ajen deiyo ngebodi dokotepu neng tamupra, er ati bei dingeda, er pel melimna ngebo konum telep kupmaua cadi, epi.

Solu ner er mi tenpu depu dinin, Yesusdi gam bukra deipu upu

(Markus 5:21-24, 35-43; Yohanes 11:1-44)

11Sun dakuramyanen, yuk taruda, Yesusdi tenpu ati arum doramyai sida, Nain mutu beu. Er upu gekepra domembarami neng cap, yuk tali neng weike cap, bulupra kikiman banmai. 12Sun banmaiyanen, akati arum doramyai dana-dana ongopra wiami beilya buplan damai banmai taruda, solu ner tenpu er mi tenpu depu dinin, depmaupa, ‘Peipkup’ tenen, aner cap, amutu nesala weike cap, gepra dopra baipa, Yesusdi epu. 13Epudi asolu ner tep pio bicau tenepudi, “Uo, nino engena yapo,” pepu. 14Upepudi, ami er gemna deiki buru deipupa, ami gemna dubanmai nengda, dimpepra teki. Dimpepra teki pangeda, Yesusdi adepmau mi tep pepu. “Amio, kanda gam bukra tekroyo,” pepu.

15Upepu pangeda, adipapu adepmau mida, gemna pumbon di bukroudi upu penmau. Ukupmaupa, Yesusdi ami dopra, tamupra er ninpu karepu. 16Yesusdi ami kwetepu pangeda, abulupra wekmai neng yuma lolomaidi, Allah si eremai. Allah si eremaidi, aupu ton cap pepi. “Uo, Allah upu lap pen ngebo, nabi ngebo nun kan-kan neitamai konum belepra kunmare. ‘Allahdi wepra deipu nesala tep, makupkun’ tenen, Allahdi dokotepupa konum yanmasere,” penmai. 17Upenmaiya cadi, Yesus ami kwetepu ngeda, epidi lap pepembaramipa, Yudea tara kurami nesala cap, amutu dana-dana tara kurami nesala cap, weike gekerami.

“Yohanes Pembaptisda, teka tenena neng me dongorur ngeboda, ila mambul ngebo kurure,” pepu upu

(Matius 11:2-19)

18Yohanes teka tenena nesala me dongoramu ngebo wenemna ati pumbon dongomipa, dakuramngai di, er nyapudi Yesus peteramunge cap, kuramunge cap, lap pepipa Yohanes gekepudi, er melimna neng butene tep aupu pepu. 19“Sunda, Yesus damai bererumdi, aupuda asipeteprume. ‘Nesala ban-ban yuma lyepredi talenkamre ngebo yankamre, perami ngeboda, kan konum do? Yuk ngebo ton amenda yankamre do?’ pepra asipetepkurerume,” Yohanesdi peipu.

20Upepupa, anengdi Yesus damai bena asipeteprei. “Nabi nengdi, ‘Nesala ban-ban yuma lyepredi talenkamre ngebo yankamre,’ perami ngeboda, kan konum do? Yuk ngebo ton amenda yankamre do?” pepra asipeteprei. 21Ataru neitamai dipu, Yesusdi pu jeramu nesala cap, nesala isok-isok taleraminge cap, enemamudi kweteramu. Tonda, asuru puamu nesala weike asuru perengdiramupa, telep kuramu. 22Ataru di ukuramnga tep, Yesusdi asimyanmarei neng tep, tamupra pepu.

“Sun amul di gekemum keca cap, asuru di dimum keca cap, Yohanes damai jenek perberume. Ada, asuru puamre nesala perengdirepa, dinunge. Ai bukamenge nesala kweteiprepa, embanunge. Kot susu utopu susu jeramre nesala kweteiprepa kaingrure. Amul kiniamre nesala pakeiprepa gekenunge. Konum depmange nesala gam bungdirure. Tonda nimi lyemna tep, Allah er kai telep upu tali kankan kunge nesala gekena tep peteremrepa, gekenunge.
23Ware ngebo do yuma, ne kune keca deiki di kange men boktopredi, tenimtona gum dipapu men tapnere ngeboda, teleppu kunkamre,” Yesusdi, Yohanes er melimna neng tep pepu.

24Upepupa, Yohanes er melimna neng gekepreidi berei pangeda, Yesusdi er damai wekmai neng tep aupu pepu.

Yohanes tep upu pepkusene. Yohanesda, me gum tep nimi men kunungai neitamai di Yohanes peteremamupa, gekerbaramumada, ware keca, ‘Epkamep’ tenen, baramrum do? ‘Kumanya embaredi mutmuta longmarepa epkup’ tenen, dirbaramrum do?
25Agum dingeda, ware keca ‘Epkup’ tenen, dirbaramrum do? ‘Tenpu ngebo pio telep opkal kepra kurepa epkup’ tenen, dirbaramrum do? Gume, ila telep opkal kenengmenge nengda, ‘Tali kange doupkup’ tenen, pio telep-telep keca talepra, mesumpu kunung cadi, ila nimi deiyo neng Raja neng, sun ati kununge. Yohanes kuramngai utopuda, men kununge.

26Agum dingeda, ‘Allah er upu jenek pena ngebo, nabi epkup’ tenen, dirbaramrum do? Ukupra tenepmum dingeda, tek sisi Allah upu jenek pena ngebo, nabi diramrume. Dinino, angeboda, yuk Allah upu jenek pena neng utopu men kurure. Sunda yambul mambul dinin, Yohanesda, ila mambul ngebo kurure. 27Pumun di, ‘Angebo yankamre’ tenen, Allahdi peipupa, Maleakidi aupu sekamu. Maleakidi Yohanes tep ‘Upu kai pedin ngebo yankamre’ tenen, aupu sekamu.
‘Allahdi upeipu. Ne upu kai pedin ngebo menmena dokotepnepa, benamrepane, kan amenda benkamrume. Ne upu kai pedin ngebodi, kan benkamrum bisida, keteneipkamkere.’ (Maleaki 3:1)

Yesusdi Maleaki sekeiamu upu dopra er nyapu tep pepu.

28Yesusdi upepu dingeda, aupu ton dukdongopra pepu. “Ange tep nengeda, ne tek sisi pepsene. Pumun dordi diprap ukutaru yuma, nerapu yumadi derirami neng yumada, yambul mambul kurami dinin, teka tenenge nesala me dongorur ngebo Yohanes puda, ila mambul ngebo kurure. Ada, Musa sekeiamu upupu gekepra angepu talepra kuramya tepa. Dinino, nesala me dongomamu ngebo Yohanes tep nengeda, Allah er kangeda, ‘Erda, yambul mambule,’ tenerure. Ada, neda nimi Lyemna Deiyo Ngebo tuai mutu kapul men yasi taru dinin, ne yakana tep, Yohanesdi ne kai pedin ngebo kurura tep, erda mambul ngebo kurure.

Ukutaru dinin, diprap dortaru yumada, Allah nesala yuma lyepredi talenkamre taru wekameng neng neitamaida, yuk nengdi anesala yuma tep, ‘Ila mambule,’ pio men tenenunge. Men tenenung dinino, ne tek sisi pepsene. Allah er kangeda, ‘Im deiki welepkameng nesala yumada, ila mambule kununge’ tenerure. ‘Yohanesda, telep pel dorur dinin, erda yambul mambule,’ tenerure.
Yohanes yambul mambule – Ukutaruda, Yesus upu cap, Yesus kuramu keca cap deiki di, teka tenepmepyopda, Allahdi lyepseredi, nun dipru talenkamsere. Allah cap pio kunkameng nesala yumada, ila mambule. Allah er pelpu dinin, tuai mutu pel donge nesalada, nabi neng peda, yambul mambule. Dinin, im deiki benkameng nesalada, ila mambule.
Deiyoda, tuai pel donge ngeda, yambul mambul dinin, im deiki welerbanada, ila mambul atep pepsene,” Yesusdi pepu.

29Yesusdi aupu yuma konum pepu pangeda, er upu gekenmai neng yuma, tali neng pe, amutu taleami neng tep co bo dororami nengda, mali neng kurami dinin, sun peda, “Yesus penmaser upuda, pio telepe. Allah er bisida, dumsisi bisi pua,” tenepra penmai. Aupu penmai nengda, sun mali kuraminge konum tamamipa, Yohanesdi aneng dopra me konum dongoramupa, telep kunmaiya tep, sundi, ‘Yesus pesere upuda, telepe pua,’ penmai. 30Anengdi, ‘Allah er bisida telepe,’ penmai dinin, sun Farisi neng cap, Musa sekeiamu upu peteremna deiyo neng
Musa sekeiamu upu peteremna deiyo neng, weik tara ngeda, Farisi neng kurami. Sundi, Musa sekeiamu mem upu, tep nengeda, “Deiyo ake-ake” pepra peteremami. Sundi, Yesus tep, ‘Angebo nun songe,’ tenerami.
capda, Allahdi, ‘Anesala peda lyeptene,’ teneamu dinin, sundi, ‘Angeda, nun songe,’ tenepra tapi. Utenepra tapya tep nengeda, ada sun mali kun keca men tapipa, Yohanesdi aneng me men dongomu.

31Ukuramya cadi, Yesusdi aneng tep aupu pepu.

Sun tenipetepso. Ataru kumum nengda, sun kumum keca utopu keca tep, ukupmanto upu pepkusene.
32Sunda, nesala jen keca bulupra deipmengedi kunumamengaida, nyapu bupra bukmengedi, esu peramengtopu kurume. Ton nyapudi yuk nyapu tep, upenunge.
“Kange deipra ‘Mut sepkamep’ tenen, bung-bung pena utopu keca pepmepepane, sun dabale tep tapmaserumpa, nun cap mut men sepmape.
Utopu ton, esu tep, ‘Nesala depmengepa, mut pepra engeramengtopu engepkamepe’ tenen, mut pepra engenmapupa, sun dabale tep, tapmaserumpa, nun cap men engepmape. Nundi, ‘Ukupkupe,’ tenepmepe keca yumada, sun dabale tep, tamserume.” Anyapudi penunge.

33Anyapu dabale kurepa, tamamengtopu, sun peda utopu kurume. Ada, Yohanesda, jena telep keca roti cap, anggur me cap, men jeramupane, teka tenena gum nengdi er tep, ‘Angeboda, isokdi er dipru talerepa kurure,’ penunge. 34Dinino, Yohanes ange kuramutopu ne men kunune. Neda, Nimi Mi Sisa Utopu Ngebodi jena telep keca cap, anggur me cap, jepra kunun dinin, ne tep teka men tenenenung nengdi, “Angeboda jen pio jerur ngebo kurure. Erda, kange yawaramne me pio jerur ngebo kurure.” Tonda upenenunge, “‘Amutu talena deiyo neng dopropkameng’ tenen, pajak co bo bulupra derirameng neng cap, mali-mali kunge neng cap, angebo Yesusda, wisipra amali kunge neng cap tonpa kurure. Angeda pio mali kurure,” penenunge.

35“Ne tek sisi pepsene. Ila kael nengdi telep kunge keca tep, yuk walwal nengdi, ‘Angeda talye,’ penung dinin, amenda taruda sun ila kael nengdi kunge keca nong konum kuprepa katuai kupyopda, nimi yumadi, ‘E sundi telep kuramye,’ tenen, kael kemnunge. Ange utopu, ne tep teka tenena gum nengdi aupu penenung dinino, ne cap, amali kun nesala cap, kikiman kunmapyanen, amendada, ne upu teka tenepmengedi, sun mali kun keca tapra, dumsisipu kupmengepane, epmumyopda, kael kepkamrume. Ne pel done keca nong kepre taru dipapu kael kepkamrume. Nedi anesala cap kikiman kununada, telepe pua,” Yesusdi pepu.

Pio mali kuramu nerdi, nintong telep me Yesus er nong deiki dikra deipu upu

(Matius 26:6-13; Markus 14:3-9; Yohanes 12:1-8; Matius 18:23-24)

36Tenpu taruda, Farisi ngebo tenpu, er si Simon, erdi Yesus tep, “Nati jen jeryayo,” pepra diman daepu. Upupu pangeda, Yesusdi Simon er ati yana jen jenmai. 37Sun tupa jenmai taruda, amutu pio mali kuramu ner tenpu gekepudi, nintong telep me, kunumna weik mau dinin, bol kat-kat mau di gwepra deiamngada, dopra yau. 38Dopra yaudi, Yesus wirikeiya bukmaudi, yo kolokmauai damai tengyaudi engenmaupa, er asi meda Yesus er yan deiki sangmau. Sangmaupa, aner potongda, pio lyom potong ner cadi, er pe potong di doprapudi, Yesus yan deiki asi me sakmauada kilipudi, Yesus er yan deiki mutupu. Mutupudi, anintong telep me, kunumna weik meda, Yesus er yan deiki dikeipu.

39Dikeipu pangeda, aFarisi ngebo Simon, Yesusdi imam dakeipmau ngebo epudi, er dipru neitamaipu tenepu. ‘Angebo Allah upu jenek pen ngebo, nabi ngebo kuramtu teptoda, er yan talepmamer ner, ada pio mali ner teneptue,’ tenepu. 40Utenepupa, Yesusdi Simon tenepmaunge kael kepmaua cadi, Simon tep aupu pepu. “Simono, ne tenipman upu ton pepkukene,” pepu. Upepupa, Simondi, “Telepe naio, dapepneo,” pepu. 41Upepupa, Yesus adomon upu deiki di pepu.

“Tenpu taruda, co bo ke kareamnga deiyo ngebodi nimi butene neng tep co bo ke taru tep karepu. Ton ngebo tep, 500 tumi deiki pel dopmengepa, kunumna kareramenga utopu ke karepu. Ton ngeboda, 50 tumi deiki pel dopmengepa, kunumna kareramenga utopu ke karepu.
500 tumi pel dona – Pumun taru sekami buku neitamaida, sun Yunani upu deiki di, gel uang sida, ‘denari’ seki. Denari deiyoda, ada sun ataru kwamu gel uang tepa. Tenpu denarida, ada tenpu tumi deiki di pel doramengepane, idona taruda, atumi neitamai pel dona kunumna tep nengeda, tenpu denari kareami. Atep 500 denarida, ada 500 tumi pel dopmepepa, kunumna co bo karepsetenga utopu tepa.
42Co bo ke taru tep kareamupa dakuramreipane, aco bo tamupra karen taru konum kupu pangeda, sun co bo pio gum kupka tep, adeiyo ngebodi, sun dopramrei co bo tep, ‘Dakwapye. Ne tamupra karena gume’ tenen, daeptapu. Ukupka tep, dan ngebo weika di, adeiyo ngebo tep dipru karenkamre do?” Yesusdi Simon tep asipetepu.

43Asipetepupa, Simondi tamupra pepu. “Ne tenepman ngeda, co bo pio weike dororamu dinin, deiyo ngebodi co bo si daepu ngeboda, angebodi er deiyo ngebo tep weika di dipru karenkamre, tenepne,” Simondi pepu. Upepu pangeda, Yesusdi Simon tep pepu. “Kan tenepmarem ngeda, tek sisi pepnereme,” pepu. 44Upepu pangeda, Yesus aner dipterepudi, Simon tep pepu.

“Simono, aner dipterepo. Neda kan ati yanmanu taruda, ne yan buta palepmaneua me kuna tep, kandi me men karepmanemume. Dinino, anerdi engenmaupa, er asi me ne yan deiki sakmaneupa, er pe lyom potong di dopra kilipmanere.
45Kan ati wekmanu taruda, ne gispal dona tep, buru men karepmanemum dinin, ne wekmanu taru di dipra ukutaru cap, anerdi tupa ne yan deiki mutunmanere.

46Tonda, ne gispal dona tep, nintong telep minyak, ne giso deiki men likra deipmanumum dinin, aner dipapu ne yan deiki nintong telep me, kunumna weiknge, weika di dikra deipmanere. 47Ange tep nengeda, ne pepkukene. Anerdi ne tep weika di bicau tenepra, dipru karepmanera cadi, er mali kun keca pio weika di kuramu dinin, nedi aner mali kuramu ngeda, kaukepra gum kupra deipmemene. Dinino, mali kun keca yambul kuramenge nengda, sun mali kun keca kaukepra gum kupra deipne pangeda, bicau tenepra dipru karenada, yambulpu karenunge.” Yesusdi Simon tep pepu.

48Upepu pangeda, Yesusdi aner tep pepu. “Kan pio mali kuramumdi tupa mali kumem keca yumada, konum kaukepra gum kupra deipkene,” pepu. 49Yesusdi upepu pangeda, abuka jenmai neng yumadi, sun pe nengpu asipdaidi pepi. “Angeboda, ware ngebo do? Erdi, ‘Nimi mali kun keca kaukepra gum kupra deiptene,’ perura tepa,” pepra asimdanmai. Asimdanmaidi, Yesus tep tulum kupu. Ada, Yesusdi, ‘Nimi mali kun keca kaukepra gum kudina ngebo, ne akunune. Ange peda kunune,’ pepmau ngeda, sundi er tep, ‘Erda pio mali. Allah er dipapu apel dorure’ tenen, Yesus tep derepi.

50Sundi Yesus tep derepi dinin, Yesusdi aner tep upepu, “Kandi ne tep teka tenepmaneruma deiki di, konum lyepmakena tep, kange deiprap dabeo,” pepu.
Copyright information for XteSC