Luke 9

Yesusdi, ‘Ne upu dopra peterep embenkameng’ tenen, er nyapu 12 neng, Rasul neng wepra dokotepu upu

(Matius 10:9-15; Markus 6:8-11; Matius 14:1-2; Markus 6:14-16)

1Uda, Yesus erdi wepra deiamu neng, 12 neng, er upu peterembana tep, Rasul neng er damai yakana tep, kongpepudi, ‘Ne pel dopbenkameng’ tenen, yuk-yuk dokotepu. Aneng dokotepu ngeda, ‘Isok-isok yuma bisipra enepkameng’ tenen, tonda, ‘Pu yala-yala yuma kwetepkameng’ tenen, apel dona deiyo keca butene karepudi, er puto sun nong deiki deipu. 2Ada, anengda, “Allahdi nesala yuma lyepredi, sun dipru talenkamre,” pepra, ‘Lape peterembenkameng’ tenen, tonda ‘Pu jeramu nesala kwetepra embankameng’ tenen, erdi wepra deiamu neng, sun 12 Rasul neng wepra deipudi, yuk mutu dokotepu. 3Tonda ukunkamya tep, lap pepu upuda ake.

“Amutu-mutu yuma embankamrumu taruda, akeca-keca yuma men kipra embankamarume. Ada, sundi, ‘Uo akeca-keca yumada, ware kupra di doproptepe do?’ tenen, weika di tenena gume. Allahdi sun putapsere keca karenkamsera tepa. Maca sisa cap, alen cap, sun kwaneng cap, co bo cap, opkale butene cap kipra, men doupra embankamrume.” Yesusdi er wepra deipu 12 neng tep pepu.

4Upepudi aupu ton pepu. “Tenpu ati domengai berumnyopda, tenpu atipu wekra akatipu maramrumyanen, yuk mutu bankamrume. Ikati mapna, orati mapna, ukati mapna kemna gume. 5Ware mutu do yuma, ati arum domengai berumnyopda, telepe pepra, sun upu men gekepsengedi, men napropsenge pangeda, ukupkamrume. Ada, amutu tu sun yantang palepmasere ngeda, aneng damaipu kilipra taprumudi, amutupu tapra, yukai bankamrume. Ukunkamruma deiyoda, ake. Ada, anengdi, ‘Allah upu tapmapada, pio mali kupmapa tep, nun yan tu yanipra, kiliptapmasenga utopu, Allahdi nun nong wenepra popkamsere, tenepkameng’ tenen, ukupra kunkamrume.” Yesusdi pepu.

6Yesusdi aupu pepupa, gekepi dingeda, nesala yuma sun dipru mali teneramenge cap, sun mali kuramenge cap tapmengedi, amnyo karikrongedi, teka tenepmengepa, ‘Allahdi sun dipru talenkamar’ tenen, Allah upu peterep embarami. Tonda, amutu-mutu yuma peterep embaramidi, pu jeramu nesala weike kweterami.

7Yesus er nyapudi peterep embaramya tep, nesala weika di, Yesus er kuramu keca cap, er si cap, gekerami. Tonda, amutu yuma taleamu ngebo, ila nimi deiyo ngebo Raja Herodes pape gekepu. Ton nesalada, Yesusdi nimi men kupmanto keca, kunupsek pen pel doramupa, epya tep, sundi upepi. “Gume, Yohanes Pembaptis konum deiamu dinin, kange di gam bukrou atep, nimi men kupmanto pel dorure,” perami.

8Yuk neng dingeda, “Gume angeboda, Allah upu cap, Allahdi amenda kupkamu keca cap tep, lap peramu ngebo, nabi Elia kurure,” perami. Uda, yuk nesalada, “Nabi Elia gum dinin, Allahdi kupkamu keca cap, er upu cap tep lap perami neng konum deami nabi neng kan-kan di, yuk ngebo gam bukra konum yanmasere,” perami. 9Uperamipa, Herodes gekepudi kange tenimtona kuramu dinin, Raja Herodesdi upepu. “Uo, Yohanes Pembaptis konum ya di kum sektapsa tep, angeboda, mambul pel dorepa, angebo tep penenungada, ware ngebodi apel dorur do?” pepu. Upepra tenepudi, ‘Ne ton eptene’ tenen, piripterepu.

Yesusdi nesala denge weike 5.000 nesala jen keca karepu upu

(Matius 14:13-21; Markus 6:32-44; Yohanes 6:5-13)

10Yesusdi wepra deiamupa, er upu dopra peterep embarami neng, Rasul neng peterep embaramyanen, tamupra Yesus damai yaidi, sun peterep embaraminge cap, sun pel doraminge cap, Yesus tep yana lap penmai. Yesusdi, sun yuk neng dakunmangepane, ‘Ne cap, ne nyapu Rasul neng cap, nunpu tenpu mutu si Betsaida mutu benkupe’ tenen, bisi banmaiyanen, bisi neitamaida, nimi kuna gumai bei. 11Sun yuk banmai dinino, sun sakotepra, banmai taru epi nengdi, lap pepmaiya tep, yuk nesala weike kael kepidi, ‘Antapdankamep’ tenen, sun peda amenda Betsaida mutu banmai. Yesus Betsaida mutu damai konum beuopda, adenge weik amenda wengbei neng tep, telepe pepra, “Allahdi nesala lyepredi, sun dipru pio talerure,” pepra peteremamu upu ton cap peteremau. Tonda, sun pu jeramu nesala weik kwetenmau.

12Peteremaupane, keteng dakdongopkou taruda, Yesus er wepra deipu neng, sun 12 neng, er upu gekepra melipra embarami nengdi, Yesus damai peryai. “Nun naie, nesala gumai kunmapa cadi, keteng konum wekronkura tep, abulupmang neng dokotepmempane, amutu neitamai yuk-yuk ati marbetengedi, sun jen keca kunupra jeptenge,” peryai. 13Upepi dinin, Yesusdi er nyapu sun 12 neng tep pepu. “Sun dipu aneng sun jen keca karepkurume,” pepu. Upepu pangeda, sun 12 nengdi tamupra Yesus tep pepi. “Gume naio, nunda jen keca roti pamu cap, mekina butene cap, apu kwapmasera tep, yuk jen keca men kunumbepyopda, anesala pio weike tep angepu men kareptepe,” pepi.

14Ataruda, nimi denge pio weike 5.000 bulupra kunmaiya tep pepi. Upepipa, Yesusdi tamupra peipupa, er nyapudi agung weik wekmai nesala tep pepi. “Sun gung yuk-yuk denge weik pamu-pamu kepra, (ada anesala 50 nukrap kemai) betei deiki bokra yuk-yuk bukso,” pepi.

15Upepipa, awekmai nengdi bokrap buki ngeda, ton tara deng weik pamu neng 50 buki. Ton tarada, utopu denge weik pamu neng 50 buki. Aneng yumada, denge weik 5.000 neng bokra bukra embei. (Nimi nuki dinin, nerapu cap, nyapu capda, akunmai dinin, men nuki dinino, sun peda amutupu bukmai). 16Konum buki pangeda, Yesus er nyapudi, roti pamu cap, mekina butene cap, karepkamai ngeda dopra, im deiki dipetepudi, Allah tep “Telepe,” pepudi, aroti kwanengda toprapudi, er nyapu 12 nengdi, ‘Abukmai neng karepkunga’ tenen, karepu. Tonda, amekina butene galepra, er nyapu karepupa, abukmai neng tep, aroti kwaneng cap, amekina cap bokra karepmai.

17Er nyapudi abukmai neng tep, akeca bokra karenmaipane, doprapidi jenmaipane, konum boupkopda, kwal tapmai ngeda, dopda-dopda peprapidi, doupra tenpai deipi. Yesus er nyapu 12 nengdi bulupra kipra deipmai ngeda, alen utopu keca, er sida bakul, ilange 12 deiamya di kipra deipi.

Peterusdi Yesus tep, “Kanda nimi Lyemna Deiyo Ngebo kurume,” pepu upu

(Matius 16:13-16, 21-28; Markus 8:27—9:1)

18Tenpu taruda, Yesus cap, er nyapu cap, sun yuk kunmaidi, Allah moronmai pangeda, Yesusdi er nyapu tep asipetepu. “Yuk nengdi ne tep ware ngebo tenepra penenung do?” pepu. 19Upepupa, sun yumadi tamupra pepi. “Ton nengda, ‘Yohanes Pembaptis kurure,’ pekenunge, ton neng dingeda, ‘Ada Allah upu lap peramu ngebo nabi Elia’ pekenunge, ton neng dingeda, ‘Allah er upu cap, erdi kupkamre keca cap tep, lap perami neng kan-kan di deami dinin, tenpu ngebo gam bukra kurure,’ pekenunge,” Yesus er nyapudi, Yesus tep pepi.

20Upepipa, Yesusdi er nyapu 12 neng tep tamupra asipterepu. “Aneng yumada, upenung dinino, sunda, ne tep, ware ngebo tenenerumdi penurum do?” pepra asipetepu. Asipetepupa, Peterusdi tamupra pepu. “Naio, kanda ‘Nesala ban-ban yuma neitamai, nimi weik lyepredi talenkamre’ tenen, Allahdi wepra deiamkeu ngebo, kanda nimi Lyemna Deiyo Ngebo, Kristus kurume,” pepu. 21Peterus upepupa, Yesusdi sun yuma tep pepu. “Angeda, yuk neng tep lap men perbenkurume,” pepra upu moupra deipu.
lap men penkurume – Yesusdi er nyapu 12 neng tep, ‘Lap men perbenkurume,’ pepunge deiyoda, ake. Ada Yesusdi, ‘Neda Mesias ngebo, nimi Lyemna Deiyo Ngebo kununada, ne katuai di lap penkamne taruda, kapula,’ tenepka tep, aupu pepu.

Yesusdi er amenda popkaminge tep, lap pepu upu

22Yesusdi apepmau upu moupra deipudi, er nong deiki ikin keca deipkaminge cap, kange mun keca kupkamunge cap, er nyapu 12 neng tep, gonga kepra lap pepra peteremau. “Neda Nimi Mi Sisa Utopu Ngebo
Nimi Mi Sisa Utopu Ngebo pepu ngeda, ada im deiki ngebo kuramu dinin, tuai nesala lyemna tep yau taruda, nimi nong keprapudi, tali tuai neng urasin utopu ngebo kepra yaua tep, aupu pepu.
kunune. Sun Yahudi yala neng sun deiyo neng cap, Allah karena tep deiyo neng cap, Allahdi ‘Angeda ukupkamrume, angeda men kupkamrume,’ peamupa, Musadi sekeipseu upu peteremna deiyo neng cap, aneng yumadi ne tep tapnengedi, popkamnenge. Popnengepa, depmanepane, peipnengopda, u weneri tumi deiki di,
u weneri tumi – Sun Yahudi yala nengdi, nungamitopu, ada Jumat lukunda cap, Sabtu lukunda cap, adinenda, Minggu ipna taru konum berekupa, ‘U weneri tumi konum kupre’ teneramidi perami. Sundi ange utopu nungamya cadi, ‘Ue weneri tumi,’ pepi.
ka di tamupra Allahdi gam bukra deipkamnere,” pepu.
23Aupu pepu dingeda, aupu ton cap, pepu.

Ware ner do, ware ngebo do, ne tep teka tenepnengedi, ne domyakankamneng nengda, sun pe keca tepapu, ‘Ange mambule,’ men tenenkamenge. Sun wenepmengepa depkameng nengpu, sengdin co dopra tali lupra baramengedi, ‘Konuma, anengdi poptapkamnengada mambul gum tep, telepe pua,’ tenengetopu, ne nyapu peda, ‘Popkamneng do?’ tenena gum di, sun pe gam kun keca cap, sun pe putapre keca cap tepapu, men tenenkamenge. Yesus teka tenepmenga deiki di, yuk mali nengdi ne nyapu popmengopda, ‘Ada mambule,’ men tenenkamenge. Ne upupu gekepra domyakankamnenge.

24Ange tep nengeda, ware ner do, ware ngebo do, ne tep teka tenepnengepa, yuk nengdi “Popkupe,” pepmengepa, kware kuprepa, sundi, ‘Nun gam kuna cap, nun pe tep putapsere keca cap, angepu mambule. Nun mawapu,’ tenepra tamnenge nesalada, amenda Allahdi anesala wenepredi poprepa, depkamenge. Amenda taru kange di ton cap, sun gam pio men kunkamenge. Dinino, ne tep teka tenepmenga deiki di, yuk nengdi ne nyapu popmengopda, sun nong depkamre dinin, sun sambalada, ne cap kikiman pio gam kunkamepe. Allahdi anesala ka di tamupra gam bukra deiprepa, anesalada gam pio kunkamenge.

25Tenpu ngebodi, akeca-keca yala weike taleamtupane, ne tep teka men tenepnere taru deptudi, uku jen ban betuopda, ataleamtu keca yuma akapu dinin, er sambala pe depkamra tep, er taleamtu keca yumadi lyepmemetu do? Ada, pio gume. Akeca yumadi telep men kweipmemetue. 26Ware ngebo do, ware ner do yuma, sun aneng kan-kan kurumudi, ne nong cap, ne upu cap tep, ‘Yesus tep teka tenepmepepa yuk nengdi, nun nong deiki ikin keca deipsenung do, popsunung do?’ tenen, sun kware tep ali kupserepane, ne tep tapnurumnyopda, amenda sirya taruda, ikin weik kupkamsere. Ada, Allah dakunmarepane, ne Nimi Mi Sisa Utopu Ngebodi amenda taru, ‘Anengda, ne nyapu gume,’ pepra sun tep tapkamsene. Ada, ne nai er urasin pio telep kuredi, dirine weik kurya utopu, ne peda utopu kupnyopda, Allahdi ketekepra deipupa, im deiki kunge neng, malaikat cap, wisipropmepyopda, tuai yankamep taru tep pepsene. Yesusdi awekmai neng tep pepu.

27Upepudi, aupu ton pepu. “Ne tek sisi upu pepsene. Sun mening dam atekmarum neng kan-kan di, ton nengda Allahdi ban-ban yuma neitamai di, nesala weik lyepredi, er puto deiki sun dipru talenkamre taru kapul men kupmare taruda, men depkamrume. Sun anesalada amenda kupkamre keca epkamenge.” Yesusdi awekmai neng tep pepu.

Yesus er urasin yuk kupu upu

(Matius 17:1-8; Markus 9:2-8)

28Aupu pepkopda, dakuramyanen, ban bari tumi konum mapyopda, Yesusdi weneri nengpu dopropudi, ‘Allah moropkup’ tenen, ila mutu dup welepi. Yesus cap mutu dup welepi neng sida, Peterus cap, Yakobus cap, Yohanes cap, Yesus cap, sunpu awekmai. 29Sun amutu dup welepi pangeda, sun aweneri neng udungmaupa, mapmai. Sun mapmai taruda, Yesusdi Allah moronmauanen, Yesus er urasin yuk kupu. Urasin yuk kupudi, er opkal kurupudi, perenglang peprepa dirine weik kuramretopu kupu.

30Ukupupa, sun aweneri neng mapmaiya damai di, pumun kurami nengda, Allah er im deiki dirine kupka deiki di, Elia cap, Musa cap, Yesus damai tengyarei. 31Dirin weika di tengyareipa, Allahdi Yesus tep, ‘Ukupkamre’ tenen, konum wepra deipunge dinin, kapul men kupunge tep, upu talepmai. Ada, Yesus cap sun kikiman tekidi, upu talepmai. Sun upu talepmaiyada, Yesus Yerusalem mutu beupa popkaminge cap, er tamupra gam bukudi, im deiki benkamunge cap tep, aupu talepmai.

32Sun aweneri neng Peterus cap, Yakobus cap, Yohanes capda, aca damai mapmaiya ukupu ubalbal bukroi dingeda, unalam kupmaupa, u dungmaipane, adirin weik kupupa, lukdana dupdup pepi. Konum dupdup pepidi, Yesus er urasin yuk kupunge cap, er dirin weik kupunge cap, abutene neng Elia cap, Musa cap, tengyareipa, Yesus cap upu talepmainge cap, aweneri nengdi epi. 33Sun nabi Elia cap, Musa cap, Yesus cap, aupu talepmaidi, abutene yanmarei neng benkurei tarupu, Peterusdi Yesus tep pepu. “Naio, nun akunmapada, pio telepe tep, nun weneri nengdi bura ati ton doptepe. Ton atida kan tep, ton atida Musa tep, ton atida nabi Elia tep doptepedi, acapu kuramtepe,” Peterusdi pepu.

Uda, Peterusdi aupu pepu ngeda, ada Yesus er urasin yuk kupunge cap, Musa cap, Elia cap yanmarenge ngeda, yuma epidi, ‘Uo’ tenen, lolopipa, Peterus er kange douna gum di, tali upu peptapu.

34Peterusdi aupu tupa penmau taruda, dua di sun tekmai mutu yuma keproupa, adua di yan singipupa, ange tep, Yesus er nyapuda kware weik kupu. 35Adua kan-kan di, Allahdi aupu pepu. “Akunmar ngeboda, ne Mi Sisa kurure. Nedi er wepra deiamsa tep, er upu pio moupra gekenkamrume,” pepu. 36Allahdi aupu pepupa, adipapu sun aweneri nengdi, sun tekmaiyai dana-dana dipetepi dinin, arup ayanmarei neng buteneda men epi. Sun weneri neng cap, Yesus cap sunpu akunmai. Amutu dup di tamupra kwereryanmaidi kunmai taruda, Yesus er nyapu weneri nengdi akunmaupa epi kecada, yuk neng tep, lap men perami. Sunpu tenenmai.

Yesusdi isok taleamu mi kwetepu upu

(Matius 17:14-18, 22-23; Markus 9:14-27)

37Sun welepmai mutu deiki di kwerepra yana mapmaiya berekyopda, ‘Nesala weike Yesus er upu ton gekepkup’ tenen, bulupra yanwekmaipa, antapi. 38Awekmai neng kan-kan tenpu ngebodi Yesus tep aupu pepu. “Naio, ne mi tenpupu kwapmanera cadi, diptereptumdi kwetepnetume. 39Ne mi isok taleryare taru yumada, isok puto di wekrepa ngolokredi, tu deiki dopra siptaprepa, ule talungrure. Tonda, si kerepredi, serem-serem pepra, er nong yuma mali kurure. Aisokdi ne mi weika di porepa, dila weik kurure. Ne mi pio men tamrure. Pio popmanto kurure. 40Ukure atep, ‘Kan nyapudi aisok enepkameng’ tenen, weika di moropman dinin, sundi men enepmanto kupmange.” Ami er naidi Yesus tep pepu.

41Upepupa, Yesus aupu gekepudi, atekmai neng yuma tep dabal kupupa, aupu pepu. “Sun ataru kurumu nengda, teka men tenerum neng tep, ware kuprap taru di, apio kunkamne do? Tonda, ‘Telep kunkameng do?’ tenen, tamna gum di, ware kuprap taru di pio dinapu kunkamsen do? Atep, amida ne damai duyarume,” pepu. 42Yesusdi upepka tep, anengdi ami dopra, Yesus damai duyai taru dipapu, ami taleamu isokdi Yesus epkopda, ami dopra tu deiki siptapupa, aisok puto deiki di, ila di moropsemau. Moropsemauanen, tu deiki lokra tapu di, tu deiki gamurtonmaupa, ul talungmau. Ami ukunmaupane, ami taleamu isokda, Yesusdi, ‘Ami er nong neitamai di gupra bura beo,’ pepra enepra dokotepupa, isok ami dipruai di gupra beu. Beupa, amida telep kupupa, Yesusdi ami dopra er nai tep tamupra karepu. 43Ukupu pangeda, akupu keca yuma epi nengdi, ‘Uo Allah er putoda pio weike kurure,’ tenepra lolopi.

44Yesusdi aupu pepu. “Ne pepkusen upuda moupra gekepneso. Lumtamna gume. Nimi Mi Sisa Utopu Ngebo, nimi kai bena pepnengepa, popkamnenge,” pepu. 45Yesusdi aupu pepupane, er nyapuda, gekepi dinin, moupra men kael kepi. Allahdi aupu deiyo inipka tep, sun moupra men kael kepi. Tonda, sun kware kupka tep, “Apepmaserem upu deiyoda, lap pepserume,” pepra Yesus tep, men asipetepi.

Yesus er nyapudi, “Nun kan-kan, ware ngebo, nun deiyo ngebo kunkamser do?” pepra, pepdai upu

(Matius 18:1-5; Markus 9:33-40)

46Yuk taruda, Yesus er nyapu sunpu upu talenmaidi, upu pedanmai. Sun upu pedanmaiya deiyoda, ‘Nun kan-kan di, ware ngebo tekredi, nun deiyo ngebo kunkamser do?’ tenen, upu kankan dipu pedanmaidi upu talenmai. 47Yesusdi sun dipru neitamai tenenmai keca konum kael kepka tep, tenpu metek mi dopra, sun neitamai tekra deipudi aupu pepu. 48“Ware ngebo do, ware ner do, ametek mi utopu nesala tep, bicau tenengedi, ne si deiki di telep kupra makuramengopda, ada ne tep makunkamnenge. Ne tep makunkamneng nengda, ada ne tepapu gume. Ne tep makupnengopda, ada ne doproipneu ngebo, Allah cap tep makunkamenge. Ware ngebo do, ware ner do, ‘Ne ila ngebo kupkamne,’ tenenge nengda, nimi amutarapu kungedi, yuk nesala yuma tep, bicau tenepra makunapu kunkamenge. Autopu kupre ngeboda, Allah er kangeda, ‘Angeboda pio mambul ngebo,’ tenerure,” Yesusdi pepu.

49Yesusdi upepupa, Yohanesdi tamupra pepu. “Naio, tenpu ngebo erdi nesala talerami isokda, kan si deiki di enemamupa, epmupudi, angeboda nun cap kikiman men embanup ngebo tep, ‘Kanda yaprume,’ pepmupu,” Yohanesdi pepu. 50Upepupa, Yesusdi tamupra pepu. “Ato neng tep, sundi upu men sengkamrume. Ware nesala do yuma, ne upu men yanisenung nengda, nun cap kikiman pel donup neng utopu kununge.” Yesusdi pepu.

Samaria mutu neitamai kurami nengdi, Yesus tep, ‘Nun damai yakanada, gume,’ pepi upu

51Yesus im deiki tamupra welepkamu taru damai konum kupupa, yuk keca yuma tenena gum dipapu, ‘Adipapu Yerusalem mutu benkune,’ tenepudi, bisi banmau. Tonda, er melimna neng butene wepra, ‘Ne tep akeca keteneipkamnereng’ tenen, dokotepu. 52Dokotepupa, sun banmareiyanen, bisi neitamai Samaria
Samaria mutu – Yahudi yala nesaladi Samaria mutu nesala tep, ‘Anesala nun pio songe,’ teneramya tep, sun yuma kikiman pio men kuramidi, men melimdarami. Yahudi yala nesaladi, ‘Yerusalem mutu ila kalemna taru tep bisi benkupe,’ tenepra, bisi barami taruda, Galilea tara itara mutu tapra, tumi weneri deiki di utara bisi baramyanen, Samaria tara bisi neitamai kwamnga tep, amutu neitamai barami. Samaria tara nesaladi, Yahudi yala nesala tep, ‘Anesala nun pio songe,’ tenerami.
mutu ati arum tenpu doramyai berei.
53Akati arum bena wekreidi, ‘Acapu Yesus er keca ketenepkuneme,’ teneprei dinin, sun Samaria mutu kurami nesaladi, ‘Gume, sun deiyo ngebo Yesus, Yerusalem mutu benkamara tep, er keca keteneipkurenga’ tenen, kael kepidi, Yesus tep, “Gume, Yerusalem mutu benkuruma cadi, nun kikiman men kunmape,” pepra men napropi. 54Men napropipa, Yohanes cap, Yakobus cap eprei dingeda, Yesus tep aupu asipeteprei. “Nun naie, Allah moropnemepa, ‘Allah im deiki di uku dokoteptupa, aneng yumada jeproptue’ tenen, Allah moropkunem do?” pepra asipeteprei. 55Dinino, Yesusdi tamupra aneng butene tep, “Ukunada, pio mali,” pepra wenepu. 56Wenepu pangeda, sun yuma amutu tapra, yuk ati arum doramyai bei.

“Yesus er tep melipra pel donkameng neng ikin kupkamre,” pepu upu

(Matius 8:19-22)

57‘Yerusalem mutu benkup’ tenen, bisi banmai taruda, tenpu ngebodi Yesus tep aupu pepu. “Kan embankamremai yumada, nedi melipra domembankamkene,” pepu. 58Upepupa, Yesusdi tamupra angebo tep pepu. “Mapil kapang utopu keca do, yuk tali bura tara kuramre keca do yumada, tu kumupra ati dopmengedi kununge. Ma yala yumada, sun atida, co balu dopra kununge. Ukunung dinino, neda Nimi Mi Sisa Utopu Ngeboda,
Nimi Mi Sisa Utopu Ngebo – Yesusdi er pe tep, aupu weika di peramu. Ada im deiki yau dinin, nimi nong utopu daudi, tuai mutu yaua tep, pepu. Tonda, nimi tuai nesala tep, nimi Lyemna Deiyo Ngebo kurura tep, aupu pepdau.
ne pe ati guma tep, ne manai ton men kapneu,” Yesusdi pepu.
59Ton ngebo tep, Yesusdi, “Ne melipra domyanerume,” pepupa, angebodi tamupra pepu. “Jo, telep dinino, ne nai depmanera tep, telepe pepnemempa, ne nai peirbenkune. Atep menmena ne nai peipne dingeda, amenda taru, kan cap melipra domyakankamkene,” pepu.

60Upepupa, Yesusdi tamupra pepu. “Teka tenena gum nesalada, depi nesala utopu kununga cadi, sun depmenge nesalada, anesaladi peipdankamenge. Kanpuda, ‘Allahdi nesala yuma lyepredi, sun dipru talenkamser taru konum yare,’ pepra, Allahdi nimi lyemna tep, er kai telep upuda, peteremberume,” pepu. 61Ton ngebodi Yesus tep, aupu pepu. “Naio, amendada nedi kan melipra domyankamken dinino, menmenada, ne pe mutu tamupra betenedi, ne yala neng cap, ne kayapu neng sisa cap tep, ‘Telepe sun dakuso,’ pepne dia,” pepu.

62Upepupa, Yesusdi ukupmanto upu tamupra pepu. “Ware nesala do yuma, ila co palpal wa gonga kepra pepbaramkapmengedi, ikin kuprepa, ‘Uo, apel tupa men doptepya tep, tapkup do?’ tenepmengedi, ‘Gume wa men di peiamupkai tamupra bepedi, kanam pelpu doptepe,’ tenepmengedi, tamupra dirbange nengda, autopu nesala ne pel men doptenge. Tonda, ‘Allahdi nesala weika di lyepredi, sun dipru talenkamser’ tenen, Allah er pel men doptenge.” Yesusdi aupu pepu.
Copyright information for XteSC