Mark 10

Nerapu tamna tep, pepu upu

(Matius 19:1-9)

1Kapernaum mutu tapra bisi mapbaramyanen, Yordan me goupra bisi mapbaramyanen, Yudea tara bei. Bei dingeda, Yesusdi ataru-ataru yuma kuramutopu, nesala weik Yesus damai yakaramipa, anesala tep peteremamu. 2Tenpu taruda, Farisi nengdi Yesus damai yaidi, ‘Yesusda mali upu peptu’ tenen, aupu pepra mawa di asipetepidi, Yesus tep kupetepi. Farisi nengdi pepi. “Musa sekeiamseu upu deiki, ‘Tenpu ngebodi, er domre ner taptue,’ pepu do, gum do?” upepra asipetepi.

3Asipetepipa, Yesusdi ka tamupra aFarisi neng tep asipetepu. “Musadi sun tep, ‘Ukunkamrume,’ pepra deiamseu upuda, ware upu sekeiamseu do?” pepra asipetepu. 4Asipetepupa, sundi tamupra pepi. “Tenpu ngebodi, ‘Ne ner tapkun,’ tenepyopda, ner tamna tep lap pen surat sekra er ner kareptuopda, aner taptue. Musadi upepra sekeiamseue,” pepi.

5Upepi pangeda, Yesusdi ka tamupra Farisi neng tep pepu. “Pumun taru kurami nesalada, sun dipru balila kwamupa, Allah upu men gekeramya tep, Musadi aupu pepra sekeiamu. Sun aneng kuramitopu, sun ukutaru kurumu neng peda utopu kurume. 6Allahdi akeca-keca yuma ketekeiamu taruda, nimi cap, nerapu cap, ketekeipu. 7Ange tep nengeda, tenpu ngebodi er ner dopre taruda, er nai cap, er nin cap tapra, er dopre nerpu kikiman dukdongopra kurerunge. 8Sunpu kikiman kurerengedi, dipru dukdongopra nong tenpu utopu kurerunge. Ukurenga tep nengeda, sun yuk-yuk men kurerunge. Sun kange cap, nong cap, dipru cap yuma dukdongopra tenpu kurerunge. 9Ange tep nengeda, Allahdi sun nong tenpu keipu ngeda, nimidi wilipra yuk-yuk derinada, pio mali.” Yesusdi sun Farisi neng tep pepu.

10Upepupa, Farisi neng kware kupupa, bendopi pangeda, Yesus cap, er nyapu cap, ati pum wekidi, Yesus er pepmaunge tep asimai. 11Asimaipa, Yesusdi aupu lap penmau. “Ware ngebo do yuma, er ner tapra, yuk ner dopropyopda, er men di domre ner tep, mali kudirure. Ada, yuk nerapu upula dopra nyangamengtopu kurure. 12Utopu, er nerdi er nenge tapra, yuk ngebo dopropyopda, er men di domre ngebo tep, mali kudirure. Aner peda yuk neng cap upula dopra nyangdaramengtopu kurure.” Yesusdi pepu.

Yesusdi, ‘Metek nyapu telep kupra deipkamre’ tenen, Allah moronmau upu

(Matius 19:13-15; Lukas 18:15-17)

13Yuk taruda, ‘Yesus er buru sun nong deiki deipredi, telep kupra deipkamre’ tenen, sun nai yapu cap, sun nin yapu capdi, metek nyapu weika di dopra, Yesus kunmauai duyakanmaipa, Yesus wepra deiamu nengdi Yesus damai yakanmai nesala tep, ‘Sun nyapu dekanada yapso,’ pepra upu sengmai. 14Upu sengmaipa, Yesus epu dingeda, er nyapu tep derepu. Derepudi, aupu pepu, “Metek nyapudi ne damai yakanmangada, telepe. Sun anyapu tep upu sengmarumada, meme. Allahdi lyepredi taleprepa, er damai kunkameng nengda, ametek nyapu utopu, dipru boun kupra kunge nengpu, Allah er nyapu kunkamenge.

15Ne pio tek sisi upu pepsene, yambul nyapudi sun kange dipru bouna di kungedi, du neng upu gekepra kuramengetopu men kupmumnyopda, Allah lyepredi men talenkamsere. Anyapu kungetopu men kunge nengda, teka men teneptengedi, Allahdi nesala weik sun dipru taleprepa kunkamengaida, men wektenge,” Yesusdi pepu. 16Yesusdi akunmai neng yuma tep pepudi, awengyanmai nyapu tep irinmaudi, ‘Allahdi anyapu tep telep kupra deipkamre’ tenen, Yesus er buru sun nong deiki deipudi, Allah moronmau.

Isomka ngebo tenpu, Yesus damai yaupa pepu upu

(Matius 19:16-30; Lukas 18:18-30)

17Yesusdi anyapu yuma tep, konum Allah konum moropkopda, sakotepra baupane, isomka ngebo tenpu sepdaro Yesus damai beudi, Yesus er gispal dona tep, gutam tu dipra Yesus tep asipetepu. “Kanda peteremna ngebo, telep ngebo kurume. Bol koptapra pio gam kuna deiyo kecada, nedi ware kupra doproptene do?” pepra asipetepu. 18Asipetepupa, Yesusdi tamupra pepu. “Kandi ne tep, ‘Telep ngebo,’ pepmaneremada, deiyo warya tep aupu pepmanerem do? Tuai nesala yumada, telep neng ton pio men kununge. Telep kurur ngeboda, Allah er tenpu kurure,” Yesusdi pepu.

19Tonda, Yesusdi aisomka ngebo tep aupu pepu. “Allahdi ‘Ukunkamrume, angeda pio men kunkamrume,’ peipupa Musadi mem upu sekeiamngada kan konum kael kepmume. Aupuda ake. ‘Nimi pona cap, yuk nerapu tali upula nyangna cap, yuk neng keca upula dorona cap, yuk neng tep minina upu pena cap, tali mok upu pena cap, mawa di tali upu peptapra dorona cap, ayumada pio meme. Tonda sun nai yapu cap, sun nin yapu cap, gispal dopra makunkamrume.’ Aupu yumada, Musa sekeiamu upu neitamai akwapmarpa, pepmakene,” Yesusdi pepu.

20Upepupa, isomka ngebodi tamupra pepu. “Naio, kan pepmanerem upuda, ne yambul taru di gekeramsidi talepra kuramsi,” pepu. 21Upepupa, Yesusdi angebo tep epudi bicau kupupa, aupu pepu. “Mambul keca tenpu tapmumada, kan talepmum keca yuma dopra yuk neng damai bena co bo kunupmemdi, tali kankan kunge nesala yuma tep, karepmem dingeda, ne upu gekepra domyankamnerume. Ataleamum keca kunupra kankan kunge nesala karepmem pangeda, Allahdi telep menenga keca im deiki deiamkerepa dopropkamreme,” Yesusdi pepu.

22Yesusdi aupu pepu pangeda, isomka ngebo yupropudi, mali kange doupra, genepra beu. Angeboda akeca-keca weika di taleamudi, isomka weik ngebo kuramua cadi, ‘Apepnere ngeda men kuptene’ tenen, mali kange doupra genepra beu. 23Beu pangeda, Yesus er urasin tamupra, er nyapu tep diudi aupu pepu. “Allahdi nesala weike sun kange dipru talepredi peprepa, er amngai bukra kunkameng neng yumada, isomka nesalada, ikin kuprepa, kange mun kange doupra kunge dipapu gekenunge,” Yesusdi pepu.

24Yesusdi aupu pepupa, er nyapudi uo tenepidi lukdai. Uo tenepi dinin, Yesusdi aupu ton pepu. “Anyapo, isomka neng dinin, Allahdi sun kange dipru talepredi peprepa, er amngai bukra kunkameng neng yumada, teka tenenada ikin deiki dipu teka tenenkamenge. Deiyoda, sundi, ‘Bung keca weik talenupa tep, nun konum telep kunupe,’ tenengedi, ne tep teka men tenenenunga tep pepsene. Allahdi nesala dipru talepra kunkamraida kanam dipapu men wengkamrume. 25Ukupmanto ngeda, unta bisamda, nong ila bisam dinin, opkal wirameng yumbi bon wengnada kaname. Dinino, Allahdi sun kange dipru talepredi peiprepa, er amutara kunkameng neng yumada, isomka nengdi gekepra men dombetenge. Ikin deiki dipu teka tenepra im deiki benkamenge,” Yesusdi pepu.

26Upepu pangeda, Yesus er nyapudi uo tenepra lolopi. Lolopidi sun pepu asimdanmai. “Ange tep nengeda, Allahdi wareto nesala lyepkamre do?” pepra asimdanmai. 27Asimdanmaipa, Yesus aneng dipterepudi tamupra pepu. “Nimi puto deiki di men kupmanto keca tep men kuptenge. Dinino, Allah er dipapu mali neng pe, telep neng pe kanam dipu lyemrure. Akeca-keca yumada, Allah er puto weik kurya deiki dipapu kanampu kurure. Erda, ikine men kuptue,” Yesusdi pepu.

28Upepupa, Peterusdi tamupra pepu. “Naio, kan melimna tep, nun taleamupu keca yuma tapmupudi kan upu gekepra domyakanupe,” pepu. 29 30Upepupa, Yesusdi er nyapu tep tamupra pepu. “Ware ngebo do, ware ner do? Ne nong cap, ne upu peteremna cap tep, sun taleramenge keca yuma tapmengedi, ne amnyo tarapu domyakaramnenge nesalada, sun tamenge keca utopu pununa tep, denge weik, ataru neitamaipu doronkamenge. Ada, sun kuramenge mutu cap, sun weit yapu cap, sun du yapu cap, sun nin sun nai yapu cap, sun pe nyapu cap, sun wa bun cap, ayuma tamamenga tep nengeda, ataru neitamaipu akeca utopu keca karepnepa, denge weik doronkamenge.

Tonda, yuk nengdi sun nong deiki ikin keca deipmengepa kange mun kupkamre keca peda doronkamenge. Tonda, amenda yankamre taruda, gam pio kuna deiyo keca peda dopropkamenge.
31Ukutaru nimi deiyo neng kepra kuramenge nengda, amendada amnge kupra deipkamre. Utopu, ukutaru amngai kunge nengda, erepra nimi deiyo neng kupra deipkamre,” Yesusdi er nyapu tep pepu.

Sundi er popkamemei atep, Yesusdi pepu upu

(Matius 20:17-19; Lukas 18:31-33)

32Amendada, Yerusalem mutu benkamaiya tep, bisi banmai taruda, Yesus er mepra banmaupa, er nyapu 12 nengda amenda banmai. Yesus erda, kwar dangna gum di tali kange doupra banmaua tep, er nyapudi mambul kange doupra, uo tenenmai. Ukunmai taruda, yuk neng ton amenda yakanmaidi, ‘Yesus popkungetopu nun peda popsenung’ tenen, kwardangmai. Ukunmaipa, Yesusdi er nyapu 12 neng tep, “Ne damai yaso,” pepupa, yai pangeda, amenda kupkamemeinge tep, lap pepu.

33“Nun yuma Yerusalem mutu welepmepe taruda, neda Nimi Mi Sisa Utopu Ngebo napra benengepa, Allah karena tep deiyo neng cap, Musa sekeiamu upu peteremna deiyo neng capdi, ‘Poipserume,’ pepra, Yahudi yala gum neng tep karepkamnenge. 34Karepnenge pangeda, nong bol deiki naleprap nyek-nyek pepra autuna cap, silong tuluna cap, balana nong deiki pona cap, ukupmengedi ne nong cap popkamnenge. Popnengopda, depmanyanen, u weneri tumi konum kupyopda, tamupra gam bukamne,” Yesusdi pepu.

Yohanes cap, Yakobus capdi, Yesus tep moroprei upu

(Matius 20:20-28)

35Aupu pepupa, Zebedeus er nyapu butene Yakobus cap, Yohanes cap, Yesus damai yareidi, aupu pepra moroprei. “Nun naio, nun putapmaserpa moropkukenem kecada, kandi ukupkamsereme,” pepra moroprei. 36Moropreipa Yesusdi tamupra pepu. “Ware keca putanmaserpa moropnererumada, nedi ware kupkamsen do?” pepu. 37Upepupa, sundi tamupra peprei. “Akeca-keca yuma talepra kumemdi, ila nimi deiyo ngebo kunkamremaida, nun butene dopra, ton ngeboda kan tebalal tara, ton ngeboda kan dumsisi tara deipsemempa, bukamnem do?” pepra moroprei.

38Moropreipa, Yesusdi tamupra pepu. “Sun asipterepmanerum kecada, deiyo men tenipmarume. Ne nong deiki ikin keca weik deipnengepa, ne donkamnetopu, sun peda utopu dopretum do? Tonda, ne nong popnengepa depkamnetopu, sun peda utopu depretum do?” pepu.
sun peda utopu depretum do – Yunani upu deiki seki ngeda, domon upu deiki di sekra deipi dinin, nunda aupu nong neitamai ngepu katuai sekmepu. Yunani upuda ake. ‘Ne me mau dopra me jenkamne ngeda, sun pe ton jeprutum do? Ne dopra me dongopkamne ngeda,“Nun ton dopra me dongopsetenge” tenen, putapserpa pepmarum do?’ seki.
39Upepupa, sundi tamupra peprei. “Kan donmamemnya depkamremtopu, nun peda utopu kupteneme,” peprei. 40Upepreipa, Yesusdi tamupra aupu ton pepu. “Ne dona cap, dena cap kupkamne ngeda, sun peda utopu kupkamrurum dinino, ne tebalal tara cap, dumsisi tara cap bungna tep nengeda, nedi dopra men deipsetene. Ne dana-dana tara bungyankameng nengda, ne nai erdi teneamudi wepra deiamu nengpu bungyankamenge,” pepu.

41Yakobus cap, Yohanes cap, sun moroprei keca tep, Yesus er nyapu 10 neng gekepidi, abutene neng apeprei upu tep, tulum kupupa derepi. 42Derepipa, Yesusdi er nyapu 12 neng yuma tep bupra deipudi aupu pepu. “Yahudi yala gum nengdi, ‘Nun ila nimi deiyo neng ace,’ tenenge nengda, adeiyo nengdi sun amutara kunge neng tep, yu weik kuprepa aneng yaniptapmengedi, ila ikin pel dimnunge. Tonda, sun ila-ila nengdi dipru eremengedi, sun amutara kunge neng tep, kange mun keca sun nong deiki deipmengedi, tali upu peptapra upula doronunge. 43Sun anengda ukunung dinino, ne nyapu sunda, ange utopu men kunkamrume. Ne nyapu sunda ukunkamrume. Sun awekmarum neng neitamai di, ware ngebo do, ‘Ne telep ngebo kunkamne,’ tenepre ngeboda, dipru bounpu kupredi, er kayapu neng, sun amngai bukredi, sun kange mun kupre keca tep makunkamre.

44Tonda, ware ngebo do, ‘Neda nimi deiyo ngebo utopu kunkamne,’ tenen, putapre ngeboda, yuk neng yuma tep, sun amutara kuredi tali pel melimna ngebo
tali pel melimna ngebo – Co bo deiki kunumami nesalada, isomka nengdi, pio kankan kunge nesala tep, co bo deiki di kunuamipa, akankan kunge nesaladi sun isomka nesala tep, sun pel talipu pel dorami. Tonda, lap pena upuda, nomor 36 dirume.
utopu kunkamre.
45Aupu pepmasenada, mesum tep men pepsene. Deiyoda, ne Nimi Mi Sisa Utopu Ngebodi, ‘Ne pe putapnere keca tep nesala yumadi makunkamneng’ tenen, men yasi. Ange gum dinin, nedi, ‘Nesala yuma, sun putapre keca makunkamne’ tenen, yasi. Neda nesala yuma sun dipruai di, mali teneramenge keca cap, mali kuramenge keca cap tep, ‘Allahdi aneng wenepra poprur’ tenen, ne popnengepa depnyadi, nimi giso karena utopu kupnedi sekronkamne. Sun deramrumnge cap, yuk neng denkamenge yuma cap tep, yo pununa tep depkamne.” Yesusdi pepu.

Yesusdi Bartimeus asuru puamu ngebo tep kwetepu upu

(Matius 20:29-34; Lukas 18:35-43)

46Yesus upepupa, sun yuma amutu tapra, bisi mapbaramyanen, Yeriko mutu ati arum doramyai tapidi bisipra, Yesus cap, yuk nesala gung weike cap, tapakra banmaipane, asuru puamu ngebo tenpu, Timeus er mi, er sida Bartimeus bisai bungyakaramudi, ‘Yuk nengdi co bo karepkuneng’ tenen, mororamnga cadi, ‘Sun ayakanmang neng peda co bo karepkuneng’ tenen, moronmau. 47Moronmau taruda, yuk nengdi, “Nasaret kurur ngebo, Yesus ayakanmare,” pepipa, gekepudi ila upu di penmau. “Yesuso, kanda Daud yala nengdi deipkei ngebo cadi, ne tep bicau tenepra makupneo,” pepra moronmau. 48Upepra moronmaupane, awekmai neng weika di, “Upena yapo,” pepra upu seki. Upu seki dinino, Bartimeusdi, ‘Yesus gekepkuner’ tenen, ton cap ila di, “Kanda Daud yala nengdi deipkei ngebo kuruma cadi, ne tep bicau tenepra makupneo,” pepra ila di moronmau.

49Moronmaupa, Yesus banmauanen, aupu gekepu dingeda, abena tekudi, awekmai neng tep, “Upupmumpa ne damai yarye,” pepu. Upepupa, anengdi asuru puamu ngebo tep pepi. “Kange deipmayo. Konum upupmakera cadi, tekra yayo,” pepi. 50Upepipa, er deiki dongoramu opkal kwiriptapra, kange deipra im kurukudi, menmena Yesus damai yau. 51Yaupa, Yesusdi angebo tep pepu. “Kanda, ‘Ware kupra deipnetu’ tenen, putapkerpa, moropmanerem do?” pepu. Upepupa, asuru puamu ngebo Bartimeusdi tamupra pepu. “Naio, ne asuru di akeca-keca yuma dina tep putanerure,” pepu.

52Upepupa, Yesusdi tamupra pepu. “Ange tep nengeda daberume. Kanda, ne tep teka tenepmanerema deiki di, kan asuru konum kwetepmakene,” pepu. Yesusdi upepupa, ataru dipapu, angebo er asuru telep kupupa, akeca-keca yuma epudi, Yesus bisi banmaupa, Bartimeus amenda dombeu.
Copyright information for XteSC