Mark 14

Tenpu nerdi, nintong telep me dopra, Yesus er giso deiki dikeipu upu

(Matius 26:2-16; Lukas 22:1-6; Yohanes 12:1-8)

1Yahudi yala neng Allah tep karena deiyo neng cap, Musadi sekeiamu upu dopra peteremna deiyo neng cap, aneng yumadi, ‘Yesusda, ware kuptepedi, ateng koupra, poptepepa, yuk nengdi epra kael men kepkamseng do?’ tenepra upu sisingmai. Utenenmai dinino, Yahudi yala neng Kaplemna Kailya Kalemna tep
Kaplemna Kailya Kalemna tep deiyoda ake. Ada Israel nesala Mesir mutu neitamai kurami taruda, Allah im deiki pel don ngebo tenpu malaikat dokotepupa, Mesir mutu nesala sun wenemna tep, sun weni nyapu yuma popembaramu dinin, Israel nesala sun weni nyapu men popu. Ada, sun buplan dana-dana cap, buplan deiki cap, yapi likeipya tep, akeca epudi amalaikat sun ati deiki tara kaplepra benmauanen, Mesir mutu neng sun ati yaudi, sun weni nyapu yuma popu.
tumi cap, Nena Gum Roti kalemna
Nena Gum Roti kalemaminge deiyoda ake. Ada Israel nesala Mesir mutu tapra benkoi lukundada, jen keca er si roti kwaneng dapra jepi ngeda, nena deiyo keca dopra roti kwaneng bun men dongopipapu, roti kwaneng dapra jepi. Ada, ‘Menmena benkupa cadi, roti kwaneng nena keca dongopmepepa, nenkamre taruda, go men kwapmasera tep, adipapu benkamep’ tenen, akeca dongona gum diapapu roti kwaneng nena gum ngepu dapra jepi. Tonda, lap pena upu nomor 30 dirume.
tumi cap, u butene kapul kupkamu taru kupka tep, aneng kankan yuk nengdi, upepi.
2“Gume, dakwapmarepane,” pepi. Ada, ‘Kaplemne Kalemna taru neitamai di, Yesus popmepe pangeda, yuk nesala yuma epsenunga tep, katuai di men popkupe. Acada, nimi pio weik wekmaiya tep, Yesus popmepepa, anesala yuma epsengedi, yu kuprepa, derepsenung,’ tenepidi, “Dakwapmarepane,” pepi. Upepmaiya cadi, ataruda ‘Yesus popkup’ tenen, men piripterepi.

3Yesus cap, er nyapu cap, Yerusalem mutu tapra, Betania mutu bena kunmai. Yesusda, tenpu ngebo er si Simon, er ati ben bukmaudi, jen jenmau. Simonda, men di kot susu utopu susu, er nong yuma jeramnga tep, er sida ‘Simon Kot Susu Ngebo,’ perami. Yesusda, Simon ati bukmaudi, jen jenmau taruda, tenpu nerdi bol kat-kat mau doupra yau. Amau pumbonda nintong telep me, kunumna pio weik me kwamnga tep, amau benbenai di coptapudi, Yesus gispal dona tep, er giso deiki dikeipu.

4Ame dikeipu pangeda, abukmai neng kankan, ton nengdi yu kupupa, mali kange doupidi, aupu pepdai. “Anintong telep me, warya tep tali diktapmar do? 5Anintong telep me doupra, yuk neng tep kunupmatepe teptoda, co bo weik dopropmatepe. Ada, nimi tenpu ngebo keteng tamun tenpu deiki di pel doramyanen, kunumna dororamretopu, dopropmatepedi, nimi kankan kunge nesala tep karepmatepe,” pepdai. Upepdaidi, aner tep, yu kange doupra wenepi.

6Wenepipa, Yesus gekepudi aneng tep pepu.

“Sundi er tep upena yapmemeso. Ne tep kupmaner ngeda, ‘Mali kupmara,’ tenepmarumdi wenepmarumada, warya tep do? Anerdi ne tep kupmanerada, pio telep kupmara cadi, ne kange deipne.
7Tali kankan kunge nesalada, sun cap tonpa kikiman kuramruma cadi, sun teneprumu tarupu makuptume. Dinino, neda sun cap pio men kunkamepe. 8Anerdi, ‘E, Yesus gispal dopkun’ tenen, er pel dopmanto keca, pel dopmanto kecada konum kupmanere. Er kupmaner kecada, lap pepkusene. Amenda ne popnengepa depkamne taruda, ne nong peipkamnenga tep, ne nong keteneipmanere.
ne nong keteneipmanere – “Ne peipkamnenga tep, ne nong keteneipmanere,” pepka deiyoda ake. Ada, Yahudi yala nengdi, nimi depnopda, ‘Depman neng, sun nong tong pepserur’ tenen, nintong telep keca dopra, depman neng, sun nong deiki deipnedi, opkal gwelepra geteramidi, peiami.
9Ange tep nengeda, tek sisi pepsene. Ne kai telep upu dopra peterep embankameng mutu yumada, anerdi ne nong deiki nintong telep me dikeipmaner ngeda, ‘Aner tep pio tenenkameng’ tenen, pio peterep embankamenge,” Yesusdi pepu.

10Upepu pangeda, Yesus wepra deiamu nengpu dinin, tenpu ngebo Yudas Iskariot, ‘Anengdi Yesus poryankameng’ tenen, Allah karena tep deiyo neng, sun damai nimi upu perbeu. 11Bena pepu pangeda, sun aneng kange deipidi, pingping kupupa, “Yesus karepsememnyopda, co bo weika di karepkamkepe,” pepi. Upepya tep, Yudasdi, ‘Ware go kwapre taru di, Yesus doupra aneng tep kareptene do?’ teneramudi, dinapu kuramu.

Yesus popkamai taru di, er nyapu tep, kwaneng karepudi peterepu upu

(Matius 26:17-30; Lukas 22:7-23; 1 Korintus 11:23-25)

12Sun Yahudi yala nengdi Nena Gum Roti kwaneng gonga kepra kalemami tumi konum kupu ada, sun apu yapu Mesir mutu tapra benkui taruda, domba popra buplan sirik dana-dana yapi likeipi ngeda, ‘Tupa tenenkamep’ tenen, atumi di domba tenpu popra, Allah tep karerami. Ukuramya tep, Nena Gum Roti kalemna tumi deiki di, gonga kepra Yesus er nyapudi Yesus tep asipetepi. “Kanda, Kaplemna Kailya Kalemna keca jepkamrem ngeda, dan ati ketenem derirbenkup do?” pepra asipetepi.

13Asipterepipa, Yesusdi er nyapu butene neng tep, aupu pepu. “Sun Yerusalem ati arum doramya neitamai berumum taru, nimi tenpu ila mau di me gwepra morokyo deiki deipra dubarepa, epkamarume. 14Epdamum dingeda, er amenda tara bererumdi, er wekronkure ati wekra berumumdi, akati deiyo ngebo tep asipetepkurume. ‘Nun Peteremna Deiyo ngebodi asipetepmakere. Ne cap ne nyapu cap, Kaplemna Kailya Kalemna keca jepkamepa tep, kan nimi bo neng wengameng ati wekra akeca jeptepe tenen, akatida dan do?’ pepra asipetepkurume.

15Asipeteprumupa, angebodi er ati arum deiki, ban kupra dopu ati alau atida, nun bukamepai cap, jen keca deipkamepai cap, yambul ati keteneipmange ngeda, sundi epkarerume. Akati pum nun Kaplemna Kailya Kalemna tep jepkamep kecada, ketenepra deipkamarerume.” Yesusdi er nyapu butene neng tep pepu. 16Upepupa, abutene nengdi Betania mutu tapra, Yerusalem mutu bereidi, Yesus peipmau keca utopu kupupa, eprei dingeda, Kaplemne tep jepkamai keca ketenepra deiprei. Ketenepra deipreidi, acapu kunmarei.

17Akunmareipane, Yesus cap, er nyapu 10 neng cap, ‘Yerusalem mutu benkup’ tenen, baipane, ipudi keteng dakdongopu pangeda, Yerusalem mutu yai. 18Yaidi, sun ketenepmarei alau atipu bukra, jen jenmai taruda, Yesusdi aupu pepu. “Ne tek sisi pepsene. Ne cap bukmapdi jen jenmarum neng kan-kanpu dinin, tenpu ngebodi, ne popkamanenga tep, nimi upu perbenkure,” Yesusdi pepu.

19Upepupa, sundi Yesus tep, pio bicau kupupa, sun dipru ikin kange doupra, tenpu-tenpudi aupu penmai. “Naio, nedi napkenepa popkamkeng do?” pepra tenpu-tenpudi Yesus tep asimterenmai. 20Asimterenmaipa, Yesusdi aneng tep tamupra pepu. “Ne nyapu, sun yuma wekmapdi, jen kikiman jenmap neng kan-kanpu dinin, nedi roti kwaneng dopra yangadin mau pumbon di bi keca burupra karepne ngebo tenpu di, ne popkamanenga tep, nimi kai perbenkamanere.

21Allah upu lap perami nengdi, ne tep sekamneitopu, neda Nimi Mi Sisa Utopu Ngebo popnengepa depkamne. Sun Allah upu lap pena neng, nabi-nabi nengdi ne tep peramitopu, angepu kupkamneng dinino, neda Nimi Mi Sisa Utopu Ngebo napkamaner ngeboda, er nin er naidi men deiamretengetoda, telepe dinino, er nin, er naidi angebo deiamreia cadi, napnerepa popnengopda, Allahdi angebo weika di wenepra popkamre,” Yesusdi pepu.

22Yesus cap, er nyapu 12 neng cap jen jenmai dinin, nena gum roti jepkoi taruda, Yesusdi aroti kwaneng dopra, Allah tep, “Telepe” pepu dingeda, roti topra er nyapu tep bokra karenmaudi, aupu penmau. “Ukupmanto ngeda, aroti kwanengda, ne nong utopu kurura tep dopra jepso,” penmau.

23Amendada, Yesusdi anggur me mau gwepra, tenpu keteneipmangunge dopra, Allah tep, “Telepe” pepu dingeda, er nyapu yuma tep karepupa, amau tenpu di jepra embanmai. 24Anggur me jenmai taruda, Yesusdi aupu pepu. “Ukupmanto ngeda, ameda, ne yapi utopu kurura tep, dopra jepso. Ameda ne yapi utopu pepmasenada, jenek pepkusene. Ada, Allah men di pediramseutopu, nesala ban-ban yuma neitamai di nesala weika di lyepnedi talenkamne. ‘Angeda teka tenepkamneng’ tenen, ne popnengepa, ne yapi embenkamre. Ne yapi embenkamrada, tali tep gume. Ada nesala ban-ban yuma, sun mali kunge keca cap, mali tenenge keca cap tep, gum kupra deipnedi, ne yapi di lyepkamna tep, peten kemdina keca tep karepsene,” Yesusdi pepu.

25Upepu dingeda, aupu ton pepu. “Ne tek sisi pepsene, ataru di gonga keprap, neitamai taru cap, doryankamre taru cap, anggur me kange yawaramre me ton cap pio men jenkamne. Dinino, Allahdi nesala weik lyepredi, sun dipru talenkamre taru, gawal dakamre tarupu, ka di ton cap, ame jenkamne,” Yesusdi pepu. 26Yesusdi upepu pangeda, er cap, er nyapu cap, sun yuma Allah mut pepidi, Yerusalem mutu neitamai dinin, sun alau ati bukmai ati tapra, banmaiyanen, welepra Zaitun mutu deiki bei.

Yesusdi Peterus tep, “Angeboda ne walwale pepra, iniptapkamanereme,” pepu upu

(Matius 26:31-35)

27Zaitun mutu deiki kunmai taruda, Yesusdi er nyapu 12 neng tep pepu. “Sundi ne tep teka tenepmanerum dinin, nesala weika di lyepra, sun dipru talenkamre ngebo, Mesias ngebo, ‘Yesusda angebo kurur do, gum do?’ tenen, kange boktopsere pangeda, kware tep, ne tapra bura saka yuk-yuk sepdaro bendopkamnerume. Allah upu lap peramu ngebo, nabi Zakariadi sekeiamu domon upu ake.
‘Ne Allahdi domba peina deiyo ngebo popkamne. Popne pangeda, er domba yumada, er tapra bura saka bendopkamenge.’ (Zakaria 13:7)

Ada, nabi Zakariadi pediramutopu, sundi ne tep ukupkamanerume.
28Dinino, ne depmanyanen, gam bukne dingeda, ne menmena Galilea tara benmanepane, sun amenda yankamarume,” Yesusdi er nyapu tep pepu.

29Upepupa, Peterus gekepudi puto di tamupra pepu. “Aneng yumada kan tapra bendopketenge dinin, nepuda men tapra beketene,” pepu. 30Upepu pangeda, Yesusdi Peterus tep tamupra pepu. “Kao, tek sisi pepkene. Alukundada jem ayam u butene kapul men gapupmare taruda, kan peda u weneri deiki di, ‘Angebo Yesusda, ne walwale,’ pepra iniptapkamanereme,” pepu. 31Yesusdi upepupa, Peterusdi ka tamupra puto di pepu. “Naio gume. Kan pokengedi, ne popnetenga peda, neda pio men tapkamakene,” Peterusdi pepu. Peterus peputopu, Yesus er nyapu yuma peda, utopu penmai.

Yesusdi Getsemani mutu bena Allah moropu upu

(Matius 26:36-46; Lukas 22:40-46)

32Zaitun mutu dinin, metek karenai Getsemani mutu beidi, Yesus er nyapu 12 neng tep pepu. “Sun abukaprumupane, ne yukai yambul karenai orbena Allah moropkune,” pepu. 33Upepudi, Peterus cap, Yakobus cap, Yohanes cap, sunpu dopra beudi, ikin kange doupra, pio mambul kupupa, aneng tep aupu pepu. 34“Ne dipru ikin kupmanerpa, pio mambul kange doupmandi, depmanto kunmane. Ne dipru pio pu jenmanera cadi, ne dipru kwa dimna tep, meneng acapu, mana gum, buknapu kupkamarume,” pepu. 35Upepu dingeda, er yambul karenai beudi, genepdongopra tu deiki dokra dorbeu. Dokra dorbeudi, ‘Popnengepa depkaman ngeda, Allahdi lyepnetutoda men deptene’ tenen, ikin kupupa, Allah moronmau.

36Moronmau taruda, aupu penmau. “Naio, akeca-keca yuma kanda kanampu kurum ngebo cadi, ne popnengepa donmanyanen, depkaman taruda, ikin kupkamaner ngeda, ‘Kandi lyepnetum’ tenen, moropkene. Dinino, ne putanmanerpa tenenman ngepu gume. Kan men di teneramnemuma utopu kupkunureme,” Yesusdi upepra moronmau.

37Moropu dingeda, er nyapu weneri neng kupmaiyai tamupra yaudi, mapnapu kupmaipa epu. Epudi, Simon Peterus tep aupu pepu. “Simono kanda mapmarem do? Kanpu men kupmanto tep, tenpu keteng mana gum di, ne dipru kwa dimna tep men melipmanerem do? 38Kurpeten keca deiki di, kan tep, ‘Erda mali kuptue’ tenen, piripetepkamakera cadi, kange moupra didamemdi, Allah moronapu kunkamrume. Kan dipru kange neitamaida, ‘Ukuptene,’ tenerum dinin, kan nong puto gum cadi, tek sisi men kuptume.” Yesusdi Peterus tep pepu.

39Upepudi, ka di tamupra yambul karenai beudi, arup taru Allah moronmautopu, kange di ton cap mororbeu. 40Moropu dingeda, ka tamupra er nyapu weneri neng mapmaiyai yau. U pio weik kunmaupa, sun mapnapu kupmai. Ukunmaiya tep nengeda, sundi, ‘Yesus er pepmau upu tep nengeda, ware upu tamupra peptepe do?’ tenen, kange wang-wang pepupa, dimpepnapu kupmai.

41Yesusda, u weneringe benapkanen, ka tamupra yaudi, er nyapu mapmaiya epu. Epu dingeda, er nyapu tep pepu. “Sun tupa manapu kunmarum do? Konuma. Ne pona tep dopra dubenkuneng taru konum kupre. Dipetepso, neda Nimi Mi Sisa Utopu Ngebo, ne pona tep, Yudasdi nimi upu konum pemnga cadi, mali kunge neng karepkunere. 42Ange tep nengeda, sun bukroso, benkupe. Ne napmaner ngebo konum yakanmare,” pepu.

Yesus pona tep, er nong dopra dubei upu

(Matius 26:47-56; Lukas 22:47-50; Yohanes 18:3-11)

43Yesus aupu tup penmau taruda, Yesus er nyapu kankan kuramu dinin, yuk ngebo tenpu, er sida Yudas Iskariot, erdi Yesus damai tengyau. Er menepra yakaupa, er amnyo tara nimi weik cap, jen talen neng cap bulupra yai. Ayai nengda, Yahudi yala neng sun deiyo neng, wisi neng cap, Allah karena tep deiyo neng cap, Musa sekeiamu upu peteremna deiyo neng capdi, ‘Yesus tomopra duyankamserume,’ pepra upu pepmaiya tep, parang ya cap, nimi pon co balana cap, dopra yai. 44Uda, Yesus namne ngebodi, Yahudi yala deiyo neng tep pepu upuda ake. Yudas Iskariotdi pepu. “Ne mawa di tali mutupkamne ngeboda, ada Yesus er pua. ‘Angebo berur’ tenen, buru talepmumdi, er neitam deipra nimi weika di melipra dubenkurume,” pepra deipu. 45Yudasdi aupu pepra deipka tep, adipapu Yesus damai yaudi, “Ne naie,” pepra Yesus tep mutupu. 46Mutupu pangeda, ayanmai neng puto di Yesus taleproi.

47Taleproipa, meneng damai atekmau ngebo tenpu di, er ya kin keca pumbon di, ya guprapudi, Allah karena deiyo ngebo, er amutara pel don ngebo tenpu, er amul takotepu. 48Ataruda Yesusdi ayanmai neng tep pepu. “Sundi ne tep, ‘Amutu talenge neng popbisipkamra tep, erdi gonga kepra er nyapu dubenmare,’ tenepmanerumdi parang ya cap, nimi pon co balana cap dopra, tomoryanmarum do? 49Ataru-ataru yuma, Allah tep karenup ati dam peteremamsipane, men tomomnerume. Dinino, Allahdi pediramupa, Allah upu sekami neng sekeiamitopu kupkura tep, ukupnerume.” Yesusdi er tomoryanmai neng tep pepu.

50Upepu pangeda, Yesus er nyapu yuma, kware kupupa, sun yumadi tapra, bura saka bei. 51 52Yesus dubanmai taruda, Yesus amnyo tara amenda yakanmau ngebo, boun opkal lyomnge kenekmauada, aopkal talepipa, kware tep, opkal kwiriptapra nongpu sepdaro beu.

Yesus dopra Yahudi yala neng, sun upu lepsikra bongdirami neng damai dubei upu

(Matius 26:57-68; Lukas 22:67-71; Yohanes 18:12-13, 19-24)

53Yesus talepra tomopi nengdi, Allah karena tep, ila deiyo ngebo, ‘Er ati dubenkup’ tenen, Getsemani mutu di er ati dubei. Dubei taruda, Yahudi yala neng, sun deiyo neng, wisi neng cap, Allah karena tep deiyo neng cap, Musa sekeiamu upu peteremna deiyo neng cap, ‘Yesus tep upu lepsikra bokeipkamep’ tenen, bulupra yai. 54Yesus menmena dubanmai pangeda, Peterusda, amenda yau. Ada, Allah karena tep ila deiyo ngebo, er ati dam yaudi, jen talen neng uku sekra peingmaiyai yan buku. Bukudi, er peda uku peingmau.

55Allah karena tep deiyo neng yuma cap, upu bongdina deiyo neng tep, Sandeheren
Sandeheren nengda, ada Yahudi yala neng sun ila-ila neng yuma buluamidi, nimi wenemna tep upu bongdina deiyo neng kurami. Anengda Sandeheren neng perami. Tonda aupu kael kemna tep, lap pena nomor 12 dirume.
perami neng cap, aneng yumadi, men di ‘Yesus popkamepe,’ teneramya tep, ataru peda, utenenmai. ‘Sunda, yuk nengdi, “Yesus er mali kure kecada ake-ake,” peptengepa, gekeptepe teptoda, aupu deiki di Yesus poptepe’ tenenmai. Utenenmaipa, yuk tali wekmai nengdi aupu penmaipa, ‘Poptepenge deiyoda dan do?’ tenen, gekerterenmai. Gekerterenmai dinin, nimi wenemna tep deiyo men kupmaua tep, men gekepi.
56Nimi yuk-yuk weika di tali upupu penmai dinin, upu kikiman utopu men pepmaiya tep, ‘Nimi wenemna tep deiyo akupmarpa, poptepe’ tenepmanto upu men pepmaiya tep, men gekepi.

57Men gekepipa amendada, yuk nengdi tekra, er Yesus tep minina upu pepi. “Yesusdi aupu pepupa gekepmupkada ake. 58Yesusdi upepseu. ‘Allah karena tep, nimi buru di domipa Yahudi yala nengdi karerbarum atida, nedi uruptapmanyanen, u weneri tumi konum kupyopda, yuknge ton punupra dopkamne. Ada, nimi buru di talepra dorameng ati utopu gume. Yuknge punupra dopkamne,’ Yesusdi aupu
yuknge punupra dopkamne Yesusdi, ‘U weneri tumi konum kupyopda, yuk ati punupra dopkamne’ pepu ngeda, domon upu deiki di pepu dinin, aupu nongda ake. Ada, sundi er popipa, u weneri tumi konum mapudi gam bukamunge tep, pepu.
pepupa gekepmupke,” pepi. (Aupu pepi nengda, Yesusdi “Akati uruptapkamne,” pepu ngeda, ‘Domon upu deiki di pepu,’ moupra men tenepya tep, aupu pepi.)
59Aupu penmai taruda, arup taru penmai neng sun upu yuk-yuk penmaiya utopu, sun aneng peda, upu yuk-yuk penmai. 60Yuk-yuk penmaipa, Allah karena tep, ila deiyo ngebo, awekmai neng sun urasinai tara tekrapudi, Yesus tep aupu pepra asipetepu. “Anengdi mali upu pepmakeng upuda dan do? Kandi tamupra upu ton men pepkarem do?” pepra asipetepu.

61Asipetepu dinino, Yesusda upu ton cap tamupra men pepudi, dimpepnapu kupu. Ukupupa, Allah karena tep, aila deiyo ngebodi, ton cap Yesus tep asipetepu. “Nesala weika di lyepra sun dipru talenkamra deiyo ngebo, Mesias penup ngeboda, kan akonum kurum do?” Tonda, “Gispal dopedi, Pio Mengne Ngebo Allah, er Mi Sisada, kan akonum kurum do?” pepra asipetepu. 62Asipetepupa, Yesusdi tamupra pepu. “Apepmanerum ngeboda, Ne ca. Neda Nimi Mi Sisa Utopu Ngebo, Allah er Pio Puto Ngebo, er dumsisi tara buknepa epkamnerume. Epkamnerum taruda, im deiki di dua kankan kwereryakanepa epkamnerume.” Yesusdi pepu.

63Yesusdi aupu pepu pangeda, Allah karena tep, aila deiyo ngebodi, Yesus pepmau upu gekepudi, aupu tep tulum weik kupupa, er opkal gweleptapudi aupu pepu. 64“Yuk nengdi ton cap penkunge upuda, nun putana gume. Er aupu pepmara deiki di, ‘Neda, Allah utopu ngebo kunune,’ konum pepmasere. Aupu pepmara deiki di Allah tep konum yanipmara cadi, apepmarenge wenemna tep, wareto kupkamep do? Sun abulupmarum neng peda ware tenepmarum do?” pepu. Upepupa, aupu bongdina deiyo neng, sun Sandeheren neng yumadi, “Konuma, angebodi ‘Neda Allah er nimi Lyemna Deiyo Ngeboda, ne ca. Ne akunune,’ pepmara deiki di, ‘Neda Allah utopu ngebo,’ pepmasere. Aupu pepmarada, pio mali upu pepmara tep, adeiki di er tep tali lupra popkamepe,” pepi.

65Upepi dingeda, ton nengdi Yesus nong deiki silong tuludinmai. Ton nengda Yesus er asuru, opkal di getepdongopmaidi, aneng yumadi buru getepra, Yesus er nong deiki tukra ponmai taru di, aupu penmai. “Amenda kupkamre keca lap pen ngebo, nabi ngebo kuruma cadi, ware ngebodi popmaker do? Kandi lap pepseo,” pepra, Yesus tep autupra nalemai. Nalemai pangeda, akati jen talepra kalengna nengdi, Yesus doupra banmaidi buru di tukra popbanmai.

Peterusdi Yesus tep, “Angeboda ne walwale,” pepra inipu upu

(Matius 26:69-75; Lukas 22:56-62; Yohanes 18:16-18, 25-27)

66Yahudi yala neng Allah karena tep, sun ila deiyo ngebo, er ati dam Peterus kunmau taruda, aila deiyo ngebo, er pel don ner tenpu Peterus kunmauai yau. 67Yau dingeda, Peterus uku peingmaupa, anerdi Peterus dinmaudi, er urasin tep minmau. Mipudi, ‘Angeboda, Nasaret mutu nengdi deiami ngebo, Yesusda, er melimna ngebo, akonuma,’ tenepudi aupu pepu. “Kan cap aNasaret ngebo cap, kikiman kuramrerume,” pepu. 68Upepupa, Peterusdi tamupra aner tep pepu. “Apepmanerem upuda, deiyo warya tep pepmanerem do? Ne men tenepmane. Apepmanerem ngeboda, ne walwale,” upepra iniptapudi, akati ongopra wiami beilya buplan dam tengbeu.

69Aben tekapupane, apenmau ner ka di ton cap epudi, awekmai neng tep aupu pepu. “Angeboda, Nasaret ngebo cap, melipra kurami nengda, tenpu ngebo ton atekmara adano,” pepu. 70Upepupa, Peterus aupu gekepudi, “Angeboda, ne walwale,” pepra iniptapu. Iniptapupa, sun yuma dakunmaiyanen, Peterus cap tekmai nengdi, Peterus tep, ka di ton cap pepi. “Kanda, Galilea tara kurum ngebo tep, angeboda er melipra embaramrum nengda, kan konuma,” pepi.

71Upepi pangeda, Peterus upu puto di ton cap aneng tep kwakdare pepu. “Apepmanerum ngeboda, tek sisi pio ne walwale. Ne pepmasen upuda mok pepsetene teptoda, Allahdi popnetue,” pepra upu weika di penmau. Tonda aupu utopunge ton weika dipu. 72Peterus er aupu gonga kepra penmau taruda, adipapu jem ayam u butenenge gapupu. Ayam upu pepu pangeda, adipapu, Yesusdi Peterus tep pepmau upuda, Peterus ka di ton cap tenepu. ‘Uo, Yesusdi, “Jem ayam u butene kapul men gapupmare taru di, ‘Angeboda ne walwale,’ pepra, u weneri deiki di iniptapkamanereme,” pepmanutopu, konum kupmane,’ tenepudi, er dipru kange pio ikin kupupa, ila di engenmau.
Copyright information for XteSC