Mark 9

Yesusda urasin yuk kupu upu

(Lukas 9:28-36; Matius 17:1-13)

1Aupu pepkopda, Yesusdi aupu ton cap pepu. “Ne tek sisi upu pepsene. Sun meneng dam tekmarum neng kan-kan di, ton nengda Allahdi tuai mutu ban-ban yuma kunga neitamai, nimi weik lyepredi, er puto deiki talenkamre taru kapul men kupmare taruda, men depkamenge. Sun anesalada, akunkamre keca epkamenge.” Yesusdi awekmai neng yuma tep pepu.

2Aupu pepkopda, dakuramyanen, ngantan bari tumi konum mapyopda, Yesusdi aweneri nengpu dopra, ila mutu dup welepu. Yesus cap, mutu dup welepi neng sun sida, ake. Peterus cap, Yakobus cap, Yohanes cap, Yesus cap, sunpu kikiman benmai. Sun amutu dup welepi taruda, sun anengdi dinmaipa, Yesus er urasin yuk kupu. 3Urasin yuk kupudi, er opkal kurupudi, dirine weik kupu. Nimidi opkal me kupmengepa, kururamre utopu gum dinin, pio lekpu kupudi, dirine weik kupu.

4Ukupupa, sun aweneri neng tekmaiya damai di, pumun taru kuramrei nengda, nabi Elia cap, Musa cap, tengyareipa, Yesus cap sun kikiman tekidi, upu talepmai. Sun aupu talenmai tarupu, Peterusdi Yesus tep pepu. 5“Naio, nun akunmapaida, pio telepe tep, nun weneri nengdi bura ati ton doptepepa, nun cap acapu kunkamtepe. Ton atida kan tep, ton atida Musa tep, ton atida Elia tep doptepe tenepne,” Peterusdi pepu. 6Peterusdi aupu pepu ngeda, ada Yesus er urasin yuk kupunge cap, Musa cap, nabi Elia cap yanmareinge cap yuma epidi, kware kupupa, Peterusdi kwemdana upu di tali peptapu. Ne Markusdi lap pesene.

7Sun amutu dup kunmaipane, dua kwerepudi sun tekmai mutu yuma yana kepropupa, adua kankan Allahdi aupu pepu. “Akunmar ngeboda, ne Mi Sisa kurura cadi, nedi er tep kange pio derinune. Er upu pio moupra gekenkamrume,” pepu. 8Allahdi aupu pepu taru dipapu sun aweneri nengdi, sun tekmaiyai dana-dana dipetepi dinin, yuk nengda men epi. Sun weneri neng cap, Yesus cap, sunpu akunmai.

9Amutu dup di tamupra kwereryakanmai taruda, Yesusdi akupu keca yuma, ‘Yuk neng tep lap perbenung’ tenen, upu sekrou. “Neda Nimi Mi Sisa Utopu Ngebo popnengepa, depnedi gam buknyopda, akupmarpa epmarum ngeda, lap perbenkamrum dinin, ukutaruda lap men perbenkurume,” pepu. 10Upepka tep, sun anengpu upu talepdaidi pepi, “Yesusdi, ‘Depmanyane tamupra gam bukamne,’ pepu ngeda, deiyoda ware kupkamra tep pepmaser do?” pepra, sunpu upu taledanmai.

11Amenda taruda, sun anengdi Yesus tep asipetepi. “Allahdi, ‘Ukunkamrume, angeda men kunkamrume,’ peiamupa, Musadi sekeiamseu mem upu peteremna deiyo nengdi upenunge. ‘Nabi Elia dopra deiprepa, menmena yanamrepane, amenda Allahdi nimi lyemna tep, Mesias dokotepkamre ngeboda, amenda taru yankamre,’ penge upuda, warya tep penung do?” pepra asipetepi. Asipetepipa, Yesusdi tamupra pepu.

12 13“Sundi, ‘Elia menmena yanamredi, akeca-keca yuma lepsikra ketenepra derinkamre,’ penungada tek penunge. Ne tek sisi pepsene. Ukutaruda, Elia kuramnga utopu ngebo Yohanes Pembaptis konum yaue. Allah upu lap perami nengdi, Allah upu deiki sekeiamitopu, nimidi angebo tep, ‘Ukuptepe’ tenen, putaramu ngeda konum kupi.
‘Ukuptepe’ tenen, putaramu ngeda, ada Herodesdi Yohanes er kum ya sektapunge tep pepu.
Ange akupitopu, ‘Nimi Mi Sisa Utopu Ngebo er nong deiki ikin keca
ikin keca – Adomon upu pepu ngeda, ada yu nengdi Yesus sengdin co deiki popkaminge tep, pepu.
deipmengepa donmarepane, tapkamenge,’ pepra sekeiami ngeda, deiyo tenepmarum do?” Yesusdi pepu.

Yesusdi isok taleamu mi kwetepu upu

(Matius 17:14-19, 22-23; Lukas 9:37-45)

14Sun mutu deiki welepmaiyane, tamupra kwereryakanmaidi, aupu talepyakanmaiyanen, toupnedi dutara (9) tapra benmai neng kunmaiyaipu yai. Yai taruda, atapra benmai neng cap, Musa sekeiamu mem upu peteremna deiyo neng cap, sun damai weika di bulupra wekmai neng cap, upu kan-kana penmaidi, yu upu pedanmaipa epi. 15Sunpu mankau kange doupmaidi, pedanmaiya tep, Yesus yaupa epi dingeda, lukdai. Lukdaidi, giso talanga beupa, sepdaro Yesus damaipu yaidi, “Telepe,” pepi. 16Yaipa, Yesusdi aneng yuma tep pepu. “Angeda, ware keca deiyo tep pedanmarum do?” pepra asipetepu.

17Asipetepupa, atekmai neng kankan, tenpu ngebodi tamupra aupu pepu. “Naio, ne mida isok taleamnga deiki di, er upu yuma gum kupupa, kan upu gekepra dombange neng damai duyanmane. 18Ne mi isokdi taleryakare taru yumada, isok puto di dopra, tu deiki taprepa, ule talungrure. Tonda, si kerepredi, er nong yuma meiyal serem-serem perure. Ukurya tep, kan nyapudi, ‘Aisok enepra dokotepkameng’ tenen, moropman dinin, sundi aisok men enepmanto kupmange.” Ami er naidi, Yesus tep pepu.

19Upepupa, Yesus gekepudi dabal kupupa, atekmai neng yuma tep, aupu pepu. “Ataru kumum nengda, teka men tenenerum neng tep, ware kuprap taru di apio kunkamne do? Tonda, ‘Telep kupra pel donkameng do?’ tenen, tamna gum di, ware kuprap taru di pio dinapu kunkamsen do? Atep, amida ne damai duyarume,” pepu. 20Yesusdi upepka tep, anengdi ami dopra, Yesus damai duyai. Duyai pangeda, ami taleamu isokdi, Yesus epudi, ami dopra puto di tu deiki siptapupa, aisok puto deiki ila di moropsemau. Moropsemauanen, tu deiki loktapupa, tu deikipu gamurtonmaudi, ul talungmau.

21Ami ukunmaupane, Yesusdi ami, er nai tep asipetepu. “Isok taleamupane, akunmar utopu kecada, ware kupra taru di weik kuramu do?” pepra asipetepu. 22Asipetepupa, ami er naidi tamupra pepu. “Er melo taru di isok taleamudi, uku pumbon cap, mokon pumbon cap deiki di, ‘Popkamemer’ tenen, dongorembaramu. Ukuramu dinino, ne mi kwetepnetum do? Bicau tenepra kweteptumtoda, makupsetume,” pepu.

23Upepupa, Yesusdi tamupra pepu. “Kandi, ‘Kwetepnetum do,’ pepmaremada, warya tep do? Allah teka tenenge neng tep, Allahdi akeca-keca yuma pel dorure. Erda Allah kurura cadi, men kupmanto keca yumada erdi kurure. Akeca yuma peda, er tali lupra pel dorure,” pepu. 24Upepupane, ami er naidi tamupra pepu. “Teka tenepmaken dinin, ne teka tenena gum di, tupa tenimtona kunere ngeda, kandi makupkunereme,” pepu.

25Ami kupmaunge cap, er nai cap, Yesus cap, upu talepmarei atep, ‘Yesusdi ware kupkur do?’ tenen, akunmai neng yumadi diryai. Sun tupa-tupa diryakanmai taruda, Yesus epudi ami taleamu isok tep pepu. “Kanda amul kinina cap, upu lup kuna cap kurum isokda, ami dipruai talepnurupmumada, tapmemdi, gupra beo. Bemem dingeda, kange di tamupra, ami dipru pumbon ton cap men wengkamrume,” pepu.

26Yesusdi upepupa, ami taleamu isok puto deiki ila di moropsemaudi, ngolongmaupa, ami dipruai di gupra beu. Konum beupa, amida depmange neng utopu kupmaupa, awekmai neng kan-kan di pio weik tarada, ‘Ami konum depmare,’ tenenmai. 27Utenemai dinino, Yesusdi ami buru talepra tekra deipupa ami er dipapu er yuk tekrou. 28Yesus cap, er nyapu 12 neng cap, ati pumbon wekroi taruda, er nyapudi asipetepi. “Ami taleamu isokda, nundi men enepmanto kupmapada, deiyo warya di do?” pepra asipetepi. 29Asipetepipa, Yesusdi tamupra pepu. “Aisok yalada, Allah morona deiki dipu enepra dokoteptume,” pepu.

30Yesus cap, er nyapu cap, amutu tapra, Galilea tara neitamai embanmai. Sun amutu embanmai taruda, Yesusdi er nyapu 12 neng deiyo keca peteremaua tep, ‘Yuk neng cap, domyasenung’ tenen, ‘Yuk nengda gume, nunpu betepe,’ teneramu. 31Ton ataru neitamai di aupu pepu. “Nimi Mi Sisa Utopu Ngeboda, ‘Popkameng’ tenen, tenpu ngebodi, nimi dudopra yarepa, popkamenge. Popmengopda, depmaryanen, mana weneri mapmengopda, ka tamupra gam bukamre.” Yesusdi er nyapu tep lap penmau. 32Lap penmau dinino, sundi, ‘Deiyo ake’ tenen, moupra men kael kemami. Men kael kemami atep, kware kupupa, ‘Ware keca deiyo tep do?’ tenen, men asipetepi.

Yesus er nyapudi, ‘Nun kan-kan neitamai di, ware ngebo ila ngebo kunkamser do?’ pepra, pepdai upu

(Matius 18:1-5; Lukas 9:46-48)

33Mutu deiki benmaiya, tamupra Kapernaum mutu yakanmai taruda, Yesus er nyapu sunpu upu talenmaidi, pedanmai. Upepdanen yakanmaiyanen, Kapernaum mutu yai taruda, Yesus cap sun yuma cap ati weki. Wekyopda, Yesusdi er nyapu tep asipetepu. “Bisi neitamai yakanmapu taruda, ware upu talepmarumdi pedanen yakanmarum do?” pepra asipetepu. 34Yesusdi upepra asipetepu dinino, sun bisi yakanmai taruda, sundi, ‘Nun kan-kanda, ware ngebo tekredi, nun deiyo ngebo kunkamser do?’ tenen, “Kan do, er do, ne do?” pepra, pedanmaidi upu talepmaiya tep, ali kupupa dimpepi.

35Dim pepipa, Yesus bukudi, er nyapu 12 neng tep, “Yaso,” pepra kongpepupa, yai pangeda, aupu pepu.

“Ware ngebo do, ware ner do yuma, ‘Ne ila ngebo kunkamne,’ tenenge nengda, nimi amutara kungedi, yuk nesala yuma tep, bicau tenepra makunapu kunkamenge,” pepu.
36Yesus upepudi, sun bukmaiya kan-kan neitamai di, metek mi tenpu dopra tekeipu dingeda, iripudi aupu pepu. 37“Ware ngebo do, ware ner do yuma, ametek mi utopu nesala tep, bicau tenepra, ne si deiki di telepe pepra makuramengopda, ada ne tep makunkamnenge. Ne tep makunkamneng nengda, ada ne tepapu gume. Ne makupnengopda, ne dokotepneu ngebo Allah cap tep, makunkamenge,” Yesusdi pepu.

Yesus, er upu pepmepepa, men yanisenung nesala tep, pepu upu

(Lukas 9:49-50)

38Yesusdi upepupa, Yohanesdi tamupra pepu. “Naio, tenpu ngebo erdi nesala talerami isokda, kan si deiki di enemamupa, epmupudi, angeboda nun cap men embanup ngebo tep, ‘Kanda yaprume,’ pepmupu,” Yohanesdi pepu. 39Upepupa, Yesusdi sun aneng tep tamupra pepu. “Ato neng tep, upu men sengkamrume. Ware nesala do yuma, ne si deiki di nimi men kupmanto keca, kunupsek pen pel dopmengopda, ne deiki mali upu pepra men deipnetenge. 40Nun upu men yanisenung nengda, nun kayapu neng sisa neng utopu kununge. 41Ne tek sisi upu pepsene. Ware neng do yuma, ‘Sunda Yesus er nyapu sisa kununga cadi, Yesus er si deiki di me gwepra karepkupe,’ tenepmengedi, karepmenge pangeda, Allahdi, ‘Anesala tep, karepkamne,’ tenere kecada, tek sisi karepkamre. Akecada men gum kupkamre. Tek sisi Allahdi, menenga keca weika di kareprepa, dopropkamenge.” Yesusdi pepu.

Nundi, mali kupe keca, yuk neng epsenga deiki di, mali kununga tep, pepu upu

42Yesusdi, aupu ton pepu.

Ware neng do yuma, mali kuramenge neng deiki di, atekmar mi utopu nesala ton epmengedi, ‘Sun kungetopu ne pe ton ukupkun’ tenen, mali kupmengopda, kanam ngeda ake. Ada menmena mali kwamya deiyo ngeboda, ila gel dopra, er kum gerekra, laut mokon neitamai dongoptenge.
43Sun buru di mali kupmumyopda, amali kupmamum buruda sektaprume. Telep ngeda, tenpu buru dipapu pel dopra kuramumpane, Allahdi nesala weik lyepredi talepkamrai wengkamrume. Angeda kaname. Buri butene deiki di tupa mali kumumyopda, Allahdi uku pio jeryai dokotepkamserada, pio mambule. 44Uku jen ban kunkameng nesala, sun nong jenkamre ukuda, pio men tapkamre, jenapu kunkamre. Tonda, auku peda men tapkamre, pio tupa jenkamre.

45Sun yan yanipra bemumdi, mali kupmumyopda, amali kupmamum yanda sektaprume. Telep ngeda, tenpu yan di embamumdi, pel donmamumpane, Allahdi nesala weik lyepredi talepkamrai, wengkamrume. Ada kaname. Yan butene di embamumdi, tupa mali kumumyopda, Allahdi uku pio jeryai dokotepkamserada, pio mambule. 46Sun nong jenkameng ukuda, pio men denkamenge, jenapu kunkamenge. Tonda, auku peda, pio men tamkamre, pio jenkamre.

47Tonda, sun asuru epmumdi, mali kupmumyopda, dana tara asuru du lukra tapkurume. Telep ngeda, tenpu asuru dipapu Allahdi nesala weik lyepredi talepkamrai, im deiki benkamrume. Ada kaname. Asuru butene dimumdi, tupa mali kumumyopda, Allahdi uku jen ban dokotepkamserada, pio mambule. 48Allah upu lap peramu ngebo Yesayadi sekamutopu, uku jen banda, ku pio weik tupa-tupa ilwalingkamredi, sun nong pio jenkamre. Tonda, uku pio weik jeramredi, sun nong tupa-tupa pu pio weik jenkamre, men tamkamre.

49‘Tu keca yala yuma lyuprur’ tenen, garam ua yukra deriramengtopu, ne nyapu tep, ‘Mali kupkameng do, telep kunkameng do?’ tenen, pirirteren keca karenkamsene. Uku di boun keca jepropredi, gat keca tamamretopu, ne nyapu tupa mali kunge keca, ‘Gum kupkamre’ tenen, wenemna cap, ikin keca cap deiki di kupetepkamsene. 50Garam uada, pio telep keca dinino, yeng-yeng pena gum di, matang pepyopda, ware kupra ka di tamupra agaram uada telep kupra deiptum do? Angeda men kupmanto tepa.

Ange utopu, ne nong cap, ne upu cap tepapu, teka tenepra talemumdi, nepu domyakankamnerume. Nimidi ‘Malilya keca telep kupkamre’ tenen, garam ua yungamengtopu, sun telep kunkamrum ngeda ake. Ware ngebodi, ‘Ne ila ngebo kupkamne do?’ tenen, pedana gum di, ne cap, ne upu cappu talemumdi, tenpu kange doupra kikiman kunkamrume. Angeda, telepe pua.

Aupu yumada, Yesusdi er nyapu tep pepu.
Copyright information for XteSC