Matthew 26

Yahudi yala deiyo nengdi, ‘Yesus popkamep’ tenen, sisingami upu

(Markus 14:1-2; Lukas 22:1-2)

1Yesusdi aupu yuma konum pepu dingeda, er nyapu 12 neng tep pepu. 2“Sun kaele. Ambutumi di dipra ortumida, Yahudi yala neng sun Kaplemna Kailya Kalemna tep tumi kupkamare. Ataruda, ‘Sun mali nengdi ne Nimi Mi Sisa Utopu Ngebo tep, sengdin co deiki deipra popkameng’ tenen, napra benkamnenge,” pepu.

3Yesusdi aupu penmau taruda, Yahudi yala neng Allah tep karena deiyo neng cap, yuk Yahudi yala deiyo neng cap, aneng yumadi, tenpu ngebo er si Kayapas ati bulupra wekmai. Kayapasda, Allah karena tep deiyo neng akurami dinin, erda sun ila deiyo ngebo
Allah karena deiyo neng, sun ila deiyo ngebo tep, lap pena upu nomor 14 dinkurume.
kuramu.
4Aneng yuma akati wekmaidi, Yesus pona tep upu sisingmai. Ada, ‘Ware kuptepya deiki di, Yesus ateng koupra, poptepepa, yuk neng men kael kepkamseng do?’ tenepra, upu sisingmai. Utenepra upu sisingmai dinino, aneng kankan yuk nengdi pepi. 5“Gume, nun Kaplemna Kailya Kalemna tumi konum damai kupmara cadi, ataru neitamai di men popkupe. Ada, amutu nimi pio weik wekmaiya tep, Yesus popmepe pangeda, ‘Anesala weika di yu kuprepa derepsenung’ tenen, dakwapmarepane, Yesusda amenda tarupu popkamepe,” pepi. Upepmaiya cadi, ataruda Yesus men popterepi.

Yesus Betania mutu kunmau taru, tenpu nerdi nintong telep me dopra, Yesus er nong deiki dikeipu upu

(Markus 14:3-9; Lukas 7:37-38; Yohanes 12:1-8)

6Yesus cap, er nyapu cap, Yerusalem mutu tapra, Betania mutu bena kunmai. Ataru Yesusda, nimi tenpu er si Simon, er ati ben bukmaudi, jen jenmau. Simonda, men di kot susu utopu susu, er nong yuma jeramu ngebo tep, er sida Simon Kot Susu Ngebo perami. 7Yesus Simon ati bukmaudi, jen jenmau taruda, tenpu nerdi bol kat-kat mau doupra yau. Amau pumbonda, nintong telep me, kunumna pio weik me kwamnga tep, Yesus giso deiki yana dikeipu. 8Ame dikeipu pangeda, Yesus er nyapu meneng damai abukmaiya cadi, epidi, yu kupupa sun kan-kan di, ton nengda mali kange doupidi, aupu pepdai. “Anintong telep meda, kunumna pio weik me cadi, warya tep Yesus giso deiki tali diktapmar do? 9Anintong telep me dopra, yuk neng tep kunuptepyopda, co bo weik doproptepedi, kankan kunge nesala tep melipra kareptepe,” pepdai. Upepidi, aner tep, tulum kupupa derepi.

10Aner tep wenepipa, Yesus gekepudi aneng tep pepu. “Sundi aner tep upena yapmemeso. Mali tenepmarumdi wenepmarumada, warya tep do? Anerdi ne tep nintong telep me, ne giso deiki dikeipmanerda, pio telep kupmara cadi, ne kange deipne. 11Tali kankan kunge nesalada sun cap tonpa kikiman pio kunkamruma cadi, sundi tenepmum tarupu anesala tep makuptume. Dinino, neda sun cap tupa kikiman tupa pio men kunkamepe. 12Anerdi anintong telep me ne tep, dikeipmaner ngeda, lap pepkusene. Amenda ne popnengepa depkamne taruda, ne nong peipkamnenga tep, ukutaruda, ne nong peina tep keteneipmanerdi, kupmanere. 13Ange tep nengeda, ne tek sisi pepsene. Ne kai telep upu dopra peterembenkameng mutu yumada, anerdi ne nong deiki nintong telep me dikeipmaner ngeda, ‘Aner tep pio tenipkameng’ tenen, pio peterem benkamenge,” Yesusdi pepu.

Yudasdi, ‘Yesus popkameng’ tenen, nimi upu perbeu upu

(Markus 14:10-11; Lukas 22:3-6)

14Upepu pangeda, Yesus wepra deiamu neng kan-kan dinin, tenpu ngebo er si Yudas Iskariot, angeboda ‘Anengdi Yesus poryankameng’ tenen, Allah karena tep deiyo neng, sun damai nimi upu perbeu. 15Yudasdi nimi kai perbeu taruda upepu. Sundi, “Yesus popkamruma tep, nedi Yesus nanap keipsene pangeda, co bo ware kupra karepkamnerum do?” pepra asipetepu. Asipetepupa, sun anengdi, “Ukupsememnyopda, gel uang kunumna weiknge, denge weneri 30 karepkukepe,” pepidi, agel uang nukrap karepi. 16Upepra karepi pangeda, Yudasdi tenepu. ‘Dan tumi ton go kuptua deiki di, Yesus dopra aneng tep kareptene do?’ teneramudi, dinapu kuramu.

Yesus cap, er nyapu cap, Kaplemna Kailya Kalemna jepi taru tep, pepu upu

(Markus 14:12-25; Lukas 22:17-20)

17Sun Yahudi yala nengdi, Nena Gum Roti
Nena Gum Roti kwaneng kalemna tumi pepra, kalemaminge deiyoda ake. Ada Israel nesala, Mesir mutu tapra benkui taruda, ‘Adipapu benkupa tep, roti dapra jen taru go men kwapmasera tep, roti dapra jepkup dinin, aroti kwaneng neitamaida, nena deiyo keca cap tapakra men dongopkupe,’ tenepidi, roti kwaneng nena gum ngeda dapra, alukunda neitamaipu menmena jepi. ‘Ange tupa tenenkamep’ tenen, tupa Nena Gum Roti Kalemna kalemnunge. Tonda, lap pena upu nomor 30 dirume.
gonga kepra kalemna tumi di, sun apu yapu Mesir mutu tapra benkui taruda, domba poprapidi, buplan sirik dana-dana yapi likeipmaipa, Allahdi sun men du nyapu yuma men pomudi, akati kaplepra beu dinin, ‘Mesir nesala ati porbenamunge yuma tupa tenenkamep’ tenen, atumi di domba tenpu popra jerami. Ada pumun taru kamunge tenena tep kurami.

Sun Yahudi yala nesala yumadi ukuramya tep, Nena Gum Roti kwaneng gonga kepra kalemna tumi deiki, Yesus er nyapudi Yesus tep asipetepi. “Kandi, Kaplemna Kailya Kalemna keca jepkamrem ngeda, dan ati ketenem dirbenkup do?” pepra asipetepi.
18Asipterepipa, Yesusdi er nyapu tep pepu. “Sun Yerusalem ati arum donga neitamai bemum dingeda, nimi tenpu epkamarume. Epdamum dingeda, angebo tep upepkurume. ‘Nun peteremna deiyo ngebodi upeipmakere, pepkurume. Allahdi tenepra wepra deiamneu taru konum damai kupmara tep, ne cap, ne nyapu cap, Kaplemna Kailya Kalemna keca jepkamap ngeda, kan atipu jeryankamepe, peipmakere,’ pepra apeipmasentopu perbenkurume,” Yesusdi er nyapu tep pepra deipu.

19Upepupa, er nyapudi Betania mutu tapra, Yerusalem mutu beidi, Yesus peipmau keca utopu kupupa, sun yuma Kaplemna Kailya Kalemna jepkami keca tep ketenepra deipi. Ketenepra deipi dingeda, apu kunmai. 20Ketenepra deiya akunmaipane, konum ipu pangeda, Yesus cap, er nyapu 12 neng cap, akati wekra, bukmaidi jen jenmai taruda, Yesusdi aupu pepu. 21“Ne tek sisi pepsene. Ne cap bukmapdi jen jenmarum neng neitamaipu dinin, nimi tenpu ngebodi, ne popkamnenga tep, nimi kai dorbenkunere,” Yesusdi pepu. 22Upepupa, sun yuma Yesus tep pio bicau kupupa, sun dipru ikin kupka tep, sun aneng tenpu-tenpu di Yesus tep aupu penmai. “Naio, kan pona tep napkamaker ngeboda ne do, er do? Neda men napkamakene naio,” pepra, Yesus er nyapu yuma tenpu-tenpu di penmai.

23Yesus er nyapudi upepra asipetepipa, Yesusdi tamupra pepu. “Sun tenimtona yapso. Nedi roti dopra yangadin mau pumbon burupra deipnepa jenmap neng kankan, tenpu ngebodi ne popkamnenga tep, nimi kai dorbenkamanere. 24Allah upu lap perami neng, sun nabi-nabidi, ne tep sekamitopu, neda Nimi Mi Sisa Utopu Ngeboda, mali nengdi popnengepa depkamne. Sun Allah upu lap perami neng, nabi-nabidi lap peramitopu, amutu nengdi kupkamneng dinino, ne Nimi Mi Sisa Utopu Ngebo napkamaner ngeboda, er nin, er naidi men deiamretenge teptoda, telepe dinino, er nin, er naidi deiamrei ngebo cadi, erdi napnerepa popnengopda, anapkamaner ngebo tep Allahdi wenepra popkamre. Atep angeboda pio bicaue,” Yesusdi pepu. 25Upepupa, Yudasda, Yesus napkamau ngebodi, upepu. “Naio nedi napkenepa popkamakeng do?” Upepupa, Yesusdi tamupra pepu, “Teka, kandi napnemempa, popkamanenge,” pepu.

26Yesus cap, er nyapu 12 neng cap, jen jenmai dinin, nena gum roti jepkoi taruda, Yesusdi aroti kwaneng dopra, Allah tep, “Telepe” pepu dingeda, aroti kwaneng topra, er nyapu tep bokra karenmau taruda, aupu penmau. “Aroti kwanengda, ne nong utopu kurura tep dopra jepso,” penmau. 27Amendada, Yesusdi anggur me mau tenpu gwepra, keteneipmaunge buru deiki dopudi, Allah tep, “Telepe” pepu dingeda, er nyapu yuma tep ‘Amau tenpu di jepra embankamang’ tenen, er nyapu tep karepudi, aupu penmau.

28“Anggur me karepkusen ngeda, ne yapi embenkamnera utopu kurura tep, dopra jepso. Ameda ne yapi utopu kurure pepmasena tep, katuai lap pepkusene. Ada, Allah men di, ‘Nesala weika di lyepnedi sun dipru talenkamne,’ pediramseutopu, tek sisi ne popnengepa, ne yapi embenkamre. Ne yapi embenkamrada, tali tep gume. Ada ne yapi embenkamnerada, tali tep gume. Ada, ne yapi embenkamnera deiki, nesala ban-ban yuma, sun mali kuramenge keca cap, mali teneramenge keca cap tep, Allahdi gum kupra deipseredi, kaukepkamsere. Ukunkamra deiyoda, ne yapi embenkamnera deiki di, nesala weika di lyepredi, sun dipru pio talenkamre,” Yesusdi pepu.

29Upepu dingeda, aupu ton pepu. “Ne tek sisi pepsene, ataru di gonga kepra, doryankamre taru neitamai yumada, ne cap, sun cap, anggur me ton cap pio men jenkamne dinin, Allahdi er weiamu nesala lyepredi, anesala cap, akeca-keca yuma cap, talenkamre taru konum kuprepa, nun yuma im deiki wekamep tarupuda, anggur me ka di ton cap jenkamne.” Yesusdi pepu.

30Yesusdi upepu pangeda, er cap, er nyapu cap, sun yuma Yerusalem mutu alau ati sun bukmai ati di, Allah upu mut pepidi, acapu tapra, banmaiyanen, Zaitun mutu deiki welepi.

Yesusdi Peterus tep, “Kandi ne tep, ‘Angeboda, ne walwale’ pepra, inipkamanereme,” pepu upu

(Markus 14:27-31; Lukas 22:31-34)

31Zaitun mutu deiki kunmai taruda, Yesusdi er nyapu 12 neng tep pepu.

Sundi ne tep teka tenepmanerum dinin, ‘Mali nengdi popkamep’ tenen, ateng koupra dubenkamaneng taruda, sun yumadi, ‘Uo nesala yuma lyepredi sun dipru talenkamre ngebo, Mesias penung ngebo Yesusda, tek sisi kurur do, gum do?’ tenen, kange boktopserepa, ne tapra bendopkamnerume. Ada Allah upu lap peramu ngebo, nabi Zakariadi, ‘Ukupkamenge’ pepra sekamutopu kupkamneruma tep, erdi sekeiamu upu pepkusene. Zakariadi peramu domon upuda, ake.
‘Ne Allahdi domba peina deiyo ngebo popkamne. Popne pangeda, er domba yuma bura saka bendopkamenge.’ (Zakaria 13:7)

32Zakariadi ne tep ‘Ukupkamenge,’ pediramutopu ukupkamanerume. Dinino, ne popnengepa depmanyanen, gam bukne dingeda, ne menmena Galilea tara benmanepane, sun amenda yankamarume,” Yesusdi pepu.

33Upepupa, Peterus puto di tamupra pepu. “Aneng yumada kan tep kange boktoprepa, tapra bendopkameng dinin, nepuda kange boktopnerepa tapra men benkamkene,” pepu. 34Upepupa, Yesusdi tamupra Peterus tep pepu. “Kao, tek sisi pepkene. Alukundada, jem ayam kapul men gapupmare taru di, kan peda ne tep, u weneri deiki di, ‘Angeboda, ne walwale,’ pepra iniptapkamanerume,” pepu. 35Yesusdi upepu dinin, Peterusdi ka tamupra puto di pepu. “Gume naio tek sisi pepne. Kan popkengedi, ne cap popnetenga peda, nedi kan tep, pio men tapkamkene,” Peterusdi pepu. Peterusdi upeputopu, Yesus er nyapu 12 neng yuma peda, utopu penmai.

Yesusdi Getsemani mutu Allah moropu upu

(Markus 14:32-42; Lukas 22:42-46)

36Sun yuma Zaitun mutu deiki dakunmaiyapu dinin, metek karenai Getsemani mutu beidi, Yesus er nyapu tep pepu. “Sunda abukapmumpane, ne yukai Allah mororbenkune,” pepu. 37Upepudi, Peterus cap, Zebedeus er nyapu butene, Yakobus cap, Yohanes cap, dopra bena deipudi, pio ikin kupupa, kange mun kange douprapudi, aneng tep aupu pepu. 38“Ne dipru ikin kupmanerpa, pio mambul kange doupmana tep, ne dipru pu jepmanerdi, depmanto kupmane. Ne dipru pio pu jenmanera cadi, ne dipru kwa dimna tep, meneng damai acapu, mana gum, buknapu kupkamarume,” pepu.

39Upepu dingeda, er yambul karenai beudi, genepdongopra gutam tu dipdongopudi doka dourbeu. Doka dourbeudi, ‘Ne popnengepa depkaman ngeda, Allah kandi lyepnetuopda men deptene’ tenen, ikin kupupa, Allah moronmau. Allah moronmau taruda, aupu penmau. “Ne nai Allaho, ne ikin kupnerepa moronmaken ngeda, ne popnengepa, donmanyanen, depkaman taruda, ‘Kandi lyepnetumpa, ange men kupkamneng’ tenen, moronmakene. Dinino, ne putanmanerpa, tenepnedi moronmakena utopu gume. Kan men di teneamnemuma utopu kupkunerume,” Yesusdi upepra moronmau.

40Moropu dingeda, er nyapu weneri neng kunmaiyaipu tamupra beudi, mapnapu kupmaipa epu. Epudi, Simon Peterus tep aupu pepu. “Simono sunda mapnapu kupmarum do? Sunda men kupmanto tep, tenpu keteng mana gum di, ne dipru kwa dimna tep men melipmanerum do? 41Peteruso, kurpeten keca deiki di, mali kupruma tep, ‘Neda mali kupnun’ tenen, kange moupra didamemdi, Allah moronapu kunkamrume. Kan dipru neitamaida, ‘Ukuptene,’ tenerum dinin, kanda puto gum cadi, men kuptume pepkene.” Yesusdi Peterus tep pepu.

42Upepudi, ka tamupra ayambul karenaipu beudi, arup taru Allah moronmautopu, ton cap moronmau. “Ne nai Allah, ne kange ikin kupnere ngeda, kandi ‘Er men popmengopda, ne teneramsi keca men kuptue,’ tenepnememnyopda, sun yu nengdi popkamaneng ngeda, dakupkamanenge. Ne putapnerpa, tenenman ngepu gume. Kan men di teneamnemumtopu kupkunerume,” Yesusdi Allah tep upepra, moronmau.

43Moropu dingeda, ka tamupra er nyapu weneri neng mapmaiyaipu yau. Sunda u pio weik kunmaupa, mapnapu kupmai. 44Mapmaipa epudi, aneng apu tapra, Yesusda, kange di yambul karenaipu u weneringe benapkanen, arup taru moropmautopu, Allah moropra tamupra yaudi, er nyapu mapmaipa epu. 45Epu dingeda, er nyapu tep pepu. “Sun tupa mapnapu kunmarumada warya tep do? Konuma. Yu nengdi, ne dopra dubenkuneng taru konum kupre. Dipetepso, ne Nimi Mi Sisa Utopu Ngebo, ne pona tep, tenpu ngebodi nimi upu konum pemnga cadi, napneredi mali kunge neng karepkunere. 46Ange tep nengeda, sun bukra gamapmumpa, nun yuma benkupe. Ne nanap kemne ngebo konum yakanmare,” Yesusdi pepu.

Yesus popkuiya tep, er nong dopra dubei upu

(Markus 14:43-50; Lukas 22:47-53)

47Yesus aupu tupa penmau taruda, Yesus er nyapu kan-kan dinin, tenpu ngebo er si Yudasdi Yesus damai tengyau. Er menepra yakaupa, er amnyo tara nimi weika di bulupra yai. Ayai nengda, Yahudi yala neng sun deiyo neng, wisi neng cap, Allah karena tep er si eremna ati pumbon pel dona deiyo neng cap, Musa sekeiamu upu peteremna deiyo neng capdi, upu pepmaiya tep, parang ya cap, nimi pon co balena cap, weica cap ayuma dopra, ‘Yesus ateng koupra dubenkup’ tenen, yai. 48Uda, Yesus nanap kemne ngebodi, Yahudi yala deiyo neng tep pepu upuda ake. Yudasdi pepu. “Ne mawa di mutupkamne ngeboda, Yesus tepa. Angeboda, buru talepmumdi, ateng koupra nimi weika di melipra dubenkurume,” pepra deipu. 49Yudasdi aupu pepra deipu dingeda, adipapu Yesus damai yaudi, “Ne naie, ne peteremna deiyo ngebo,” pepra Yesus tep mutupu.

50Mutupupa, Yesusdi pepu. “Kao, kandi ne tep, ‘Angeboda ukupkune,’ tenepnemum ngeda, dakupneo,” pepu. Upepupa, ayanmai neng puto di Yesus talepi. 51Taleproipa, meneng damai tekmau ngebo tenpu di, er ya kin keca pumbon di, parang ya guprapudi, Allah karena tep deiyo neng, sun ila deiyo ngebo
Allah karena deiyo neng, sun ila deiyo ngebo tep, lap pena upu nomor 14 dinkurume.
, er amutara pel don ngebo tenpu, er amul toupkotepu.
52Ukupupa, Yesusdi aya doupmau ngebo tep pepu.

“Kan parang yada, ka tamupra ya kin keca pumbonpu kipo. Ya doupmenge nengda, ya di popmengepa depkamenge.
53Ukuna yapo. Kandi men tenipmarem do? Ne nai Allah tep moroptenyopda, adipapu er im deiki pel don neng, malaikat denge pio weike 12 pasukan
Pasukan penungada, jen talen neng denge weik beribu-ribuan tep penunga cadi, denge weik 12 ribu (12.000) malaikat tep pepu.
dopra deipnetupa, ne yana lyepnetenge.
54Dinino, nedi moroptenepa, ne naidi malaikat dokoteptupa, sundi lyepnengopda, sun Allah upu lap perami neng, nabi-nabidi peramitopu men kupnetue. Dinin, sun nabi nengdi lap peramitopu kupkunenga tep, nedi ne nai tep men moropkune.” Yesusdi pepu.

55Yesusdi aupu pepu dingeda, er tomoryanmai neng tep pepu. “Anengo, ‘Amutu talepi neng popbisipkamra tep, erdi gonga kepra er nyapu dubenmare,’ tenepmanerumdi parang ya cap, nimi pon co balana cap dopra, tomoryanmanurum do? Ataru-ataru yuma, Allah tep karerum ati dam bukra peteremamsipane, sundi men tomomnerume. 56Dinino, Allahdi pediramupa, Allah upu sekami neng, nabi-nabidi sekeiamitopu kupkura tep, sun tenepmarumtopu kupnerume.” Yesusdi er ateng kouryanmai neng tep pepu. Upepupa, Yesus er nyapu yumada, kware weik kupupa, sundi Yesus acapu tapra, bura saka bei.

Yesus doupra Yahudi yala neng, sun upu lepsikra bongdirami neng damai, dubei upu

(Markus 14:53-65; Yohanes 18:12-13, 19-24)

57Yesus talepra tomopi nengdi, Allah karena tep, ila deiyo ngebo, er sida Kayapas, ‘Er ati dubenkup’ tenen, Getsemani mutu di, Yesus dopra Kayapas er ati dubei. Dubei taruda, Yahudi yala neng, sun deiyo neng, wisi neng cap, Allah karena tep deiyo neng cap, Musa sekeiamu upu talepra peteremna deiyo neng capdi, ‘Yesus tep wenepmepedi, upu bokeipkamep’ tenen, konum bulupra yanmaiya cadi, sun pe akati kunmai. 58Yesus menmena menepra dubanmai pangeda, Peterusda, amenda yanmauanen, Allah karena tep ila deiyo ngebo, Kaiyapas, er ati dam yaudi, jen talen neng uku sekra peingmaiyai yan buku. Yana buka uku peingmaudi, ‘Sundi Yesus tep ware kupkameng do?’ tenen, er peda dinmaudi.

59Upu bongdina deiyo neng, Sandeheren perami nengpu dinin, neitamai bokrap, Allah karena tep deiyo neng yuma cap, aneng yuma men di, ‘Yesus popkamepe’ teneramya tep, ataru peda tupa tenenmai. Sunda, yuk nengdi, Yesus tep luludina upu deiki di, “Er mali kure kecada ake-ake,” pepra minina upu di peptengepa, gekeptepyopda, ‘Aupu deiki di Yesus poptepe’ tenen, tenenmai. 60Utenenmaipa, yuk tali wekmai neng weika di minipra luludina upu penmaipa, ‘Ware keca kupupa, ange deiki di poptepe do?’ tenen, gekerterenmai. Gekerterenmai dinin, nimi popmanto upu deiyonge ton men pepi. Nimi popmanto upu men gekepmaiya tep, ‘Uo, ware kun keca deiki di Yesus poptepe do?’ tenepi.

61Nimi yuk-yuk weika di tali-tali upupu penmaiyanen, amendada, yuk neng butene tekrapreidi, Yesus tep aluludina upu peprei. “Yesusdi pepupa gekepmupu upuda ake. Yesusdi upepseu. ‘Allah karena tep, nimi buru deiki di domipa, gam keca popra Allah tep karerbarum atida, nedi uruptapmanyanen, u weneri tumi konum kupyopda, ne kange di tamupra akatipu lepsikra dopkamne,’ pepu. Yesusdi aupu pepupa gekepmupke,” peprei.

62Upepreipa, Allah karena tep, ila deiyo ngebo Kayapas tekrapudi, awekmai neng sun urasin tara tekrapudi, Yesus tep aupu pepra asipetepu. “Anengdi pepmakereng upuda dan do? Kandi tamupra upu ton men pepkurem do?” pepra asipetepu. 63Asipetepu dinino, Yesusda upu ton cap tamupra men pepudi, dimpepnapu kupu. Ukupupa, Allah karena tep, aila deiyo ngebo, Kayapasdi, Yesus tep ton cap asipetepu. “Allah dinmaserai kunmarema tep, tali upu pena gume. Tek sisingepu pepkuserume. ‘Nesala weik lyepredi, sun dipru talenkamre’ tenen, Allahdi wepra deiamu ngebo, Mesias ngeboda, kan akonum kurum do? Tonda, Pio Mengne Telep Ngebo Allahda, er Mi Sisada, kanpu kurum do?” pepra asipetepu. 64Asipetepu pangeda, Yesusdi tamupra pepu. “Teka, ne kandi pepmaneremtopu kunune, teka. Ada ne konuma. Dinino, ne tek sisi pepsene. Amenda taruda, Allah er Pio Puto Ngebodi neda Nimi Mi Sisa Utopu Ngebo tep, ereipnerepa, er dumsisi tara buknepa epkamnerume. Epkamnerum taruda, im deiki di dua kankan kwereryankamne taru epkamnerume.”

65Yesusdi aupu pepu pangeda, Allah karena tep, aila deiyo ngebodi, Yesus pepmau upu gekepudi, aupu tep tulum weik kupupa, er opkal gweleptapudi aupu pepu. “Yuk nengdi ton cap pepkunge upuda, nun putana gume. Yesus aupu pepmara deiki di, Allah tep konum yanipmaredi, mali upu pepmara cadi, er wenemna tep, ware kupra wenepkamep do? Sun awekmarum neng peda, er mali upu pepmarpa, konum gekepmarume. 66Atep, er wenemna tep, ware kupkamep do? Sun bukmarum nengdi ware tenepmarum do?” pepu. Upepupa, aupu bongdina deiyo neng, Sandeheren neng yumadi, “Konuma, Yesusdi aupu apepmarada, pio mali pepmara tep, adeiki di popkamepe,” pepi.

67Upepi dingeda, ton nengdi Yesus nong deiki silong tuludinmai. Ton nengdi Yesus er asuru, opkal di getepra kepdongopmaidi, aneng yumadi buru getepra, Yesus er nong deiki tukra ponmai taru di aupu penmai. 68“Yuk nengdi, ‘Allah upu jenek lap pen ngebo kurure,’ pekenunge. Tonda, ‘Nesala weik lyepredi sun dipru talenkamre ngebo Kristus kurure,’ pekenunga cadi, apopmaker ngeboda er si lap pepseo,” pepra, Yesus tep asimaidi, nalemai.

Peterusdi Yesus tep, “Angeboda, ne walwale,” pepra inipu upu

(Markus 14:66-72; Lukas 22:55-62; Yohanes 18:16-18, 25-27)

69Sun aneng yumadi ukunmai taruda, Peterus akati damaipu kunmau. Peterusda, Yahudi yala neng Allah karena tep, sun ila deiyo ngebo Kayapas, er ati dam tupa kunmau. Allah karena deiyo ngebo, Kayapas, er ati pel dona tep melimna ner tenpu, Peterus bukmauai yau. Aner yau dingeda, Peterus uku peingmauai yana, Peterus er urasin tep dinmaudi minmameu. Mipudi, ‘Angeboda, Yesus er melimna ngebo, akonuma,’ tenpu di aupu pepu. “Kanda, aGalilea tara ngebo cap, kikiman kuramrerume,” pepu. 70Upepupa, Peterusdi tamupra aner cap, awekmai neng cap, sun yuma tep pepu. “Apepmanerem ngeda, deiyo warya tep pepmanerem do? Ne men tenepmane. Apepmanerem ngeboda, ne walwale,” upepra iniptapu.

71Upepra iniptapudi, akati ongopra wiami beilya buplan damai tara tengbeu. Abena tekapupane, yuk melimna ner ton epudi, awekmai neng tep aupu pepu. “Angeboda, Nasaret ngebo Yesus cap, melipra kurami nengda, tenpu ngebo ton atekmare,” pepu. 72Upepupa, Peterus aupu gekepudi, yu kupupa, pio mali upu cap tapakra pepudi, “Angeboda, ne walwale,” pepra iniptapu. 73Iniptapupa, sun yuma dakunmaiyanen, Peterus cap tekmai nengdi, Peterus tep, ka di ton cap pepi. “Kanda, Galilea tara kunge nesaladi perameng upu utopu perum ngebo tep, angebo Yesusda er melipra embaramrum nengda, kan ton akunmareme,” pepi.

74Upepi pangeda, Peterus upu puto di ton cap pepu. “Apepmanerum ngeboda, tek sisi pio ne walwale. Ne pepmasen upuda mok pepsetenetoda, Allahdi wenepra popnetue,” pepra aupu utopu upu ton weika di penmau. Aupu pepu taru dipapu, jem ayam upu menmena gapupu.

75Ayamdi gapupu pangeda, adipapu, Yesusdi Peterus tep arup taru pepmau upuda, Peterus ka di ton cap tenepu. Tenepudi, ‘Uo, Yesusdi, “Jem ayam u butene kapul men gapupmare taru di, ne tep, ‘Angeboda ne walwale,’ pepra, u weneri deiki di iniptapkamanereme,” pepmanutopu, ne konum kupne,’ tenepu. Utenepudi, er dipru pio ikin kupupa, aneng acapu tapra, bura tara bena, ila di engenmau.
Copyright information for XteSC