Matthew 7

Yesusdi, “Yuk neng tep kupkamenge tep, epra yap-yap pena gume,” pepu upu

(Lukas 6:41-42)

1Yesusdi pepu. “Sun mali kun keca akapmaserpapu, tenena gum di, sun kayapu yuk neng, sun mali kun keca tep, ‘Sunda pio mali neng kurume,’ pepra, yap-yap pena gume. Sundi yuk neng, sun mali kupmange nge tep, pio yap-yap pepmum pangeda, sun mali kumum keca tep, Allahdi sun tep upu bokseredi, wenepkamsere. 2Sundi yuk neng tep yap-yap peramumtopu, Allahdi sun mali kumumnye tep, men kaukepkamsere. Erdi sun tep wenepkamsere. Yuk neng sun kuramenge nge tep, ila di yap-yap pemum pangeda, Allah er peda sun mali kumumnya tep, ila di wenepkamsere. Sundi yuk neng tep meteka dipu wenepmum pangeda, Allah er peda meteka dipu sun tep wenepkamsere,” Yesusdi pepu.

3Yesusdi aupu pepu dingeda, adomon upu ton pepu.

Sun asuru neitamai ila co gu akwapmaserpapu, ange tenena gum dipapu, sun kayapu neng tep, “Sun asuru neitamai co ketbula utopunge akwapmakere,” perum ngeda, warya tep do?
4Kan asuru neitamai, ila co gu akapmarepapu, sun kayapu neng tep, “Kan asuru neitamai co ketbula utopunge akapmakera tep epra dopropkukene,” peptum do? 5Sun mali kun keca dipru neitamai tupa kapmaserepapu, ‘Telep kun keca kupepa, yuk neng epsengedi, sunda pio telep neng tenepkamsenge,’ tenemum nengda adano. Menmenada, sun pe asuru neitamai ila co gu akapserenge doproptum dingeda, sun kayapu asuru neitamai tulupmatunge telep kupra eptumdi doproptume. Sun asuru neitamai ilange dopra men tapmum dingeda, ware kupra eptumdi, sun kayapu neng asuru neitamai metek kuprenge doproptum do? Yesusdi pepu.

6Upepu dingeda, adomon upu ton pepu. “Sun Allah karena tep wepra deipmum keca cap, kunumna weik keca cap, dopropmumdi dumre kam cap, yua bisam cap karepmum pangeda, yaniptaprengedi, si topra tamurtorengedi, bululukra tamrerunge. Bululukra tamrerunga cadi, telep keca dopra kam cap, bisam cap tep men karenkamrume. Ange utopu, nesala sun dipruai gat kuprepa, kika deipra kunge nengda, sun dipru gat nesala cadi, Allah upu pio mambul ngeda, anesala tep men peteremkamrume. Anengda, Allah upu men gekepmanto neng tep, peteremum pangeda, aupu men gekepmengedi, yaniptaprap talipu kunkamenge.” Yesusdi er upu gekenmai neng tep pepu.

Yesusdi Allah morona tep pepu upu

(Lukas 11:9-13)

7Yesusdi aupu pepu.

Sun putasere keca tep moropmum pangeda, Allah gekepserdi, akecapu karenkamsere. Sun putasere keca tep, ‘Dan cei epkup do?’ tenen, ergiringmum dingeda, epkamrume. ‘Akati wektene’ tenen, buplan dam tengbena kuluk-kuluk pepra, peten-peten pepra buplan gogo pepmum pangeda, Allahdi buplan pangdinkamsere.
8Ange tep nengeda, ne tek sisi pepsene. Ware nesala do yuma, Allah tep mororur ngeboda, Allah gekepredi kareprepa dopropkamre. Ergiringrur ngeboda, Allahdi meliprepa epkamre. ‘Akati wektene’ tenen, akati buplan dam tengbena kuluk-kuluk pepra, peten perur ngeboda, Allahdi abuplan pakeiprepa wekamre.

9Sun moupra teniprume. Sun awekmarum neng kan-kan di, ware ngebo do, er midi er nai tep, kwaneng pepra moroprepane, tali gelpu karepkamre do? 10Tonda, er midi mekina moroprepane, nimi pon bal karenkamre do? Gume, sun nyapudi moropmengetopu, telep kecapu karenkamrume. 11Sunda dipruai mali kurum neng dinin, sun nyapu tep telep keca karenada, konum kael keprume. Ukumum ngeda, telep kupra yambula di karerum dinin, sun nai Allah im deiki kurur ngeboda, er dipru pio telep ngebo cadi, er tep moronge nesala karenkamser ngeda, ila telepe pua. 12Allahdi, ‘Ukunkamrume, angeda men kunkamrume,’ peipupa, Musadi sekeipseu mem upu cap, Allah upu jenek perami neng, nabi-nabi nengdi sengami upu cap, weike sengami dinin, upu deiyo pio ila mambul ngeda, ake. Sun kunkamrum taru kunkamrum keca yumada, ‘Uo, yuk nengdi ne tep, telep kweipnetenge,’ tenemumtopu, sun peda, yuk neng tep, ange utopu kupra kunkamrume. Yesusdi pepu.

Yesusdi metek deknemna buplan cap, pala buplan cap tep, pepu upu

13Yesusdi aupu pepu dingeda, aupu ton dukdongopra pepu. “Sun agekenmanerum nengda, metek deknemna buplan neitamai wengkamrume. Allahdi mali kunge nesala wenepra donokamrai ban bisi cap, buplan capda, pala weike kapka cadi, abisi deikida nesala weike wekra banunge. 14Dinino, sun dipru telep kunge nesala tep, Allahdi taleprepa, pio gam kunkamengai wengbana tep bisi buplanda, pio metek cadi, nesala weike ‘Uo, abuplan wektepe’ tenen, piripra ergirinung dinin, deknemne buplan cadi, nesala metekanunpu epra wengkamenge,” Yesusdi pepu.

Yesusdi co du mouna tep pepu upu

15Yesusdi aupu ton cap pepu. “Gekepneso. ‘Mok upu peteremna nengdi, tali upu yana peteremsenung’ tenen, kange moupra kunkamrume. Ada, anengdi, ‘Allah er upu peteremnupe,’ pepra, tali mok upu yana peptapsengepa, mankau di teka tenepra, sun peterepsenge upu gekepra, teka tenepruma tep, sun moupra teka tenepmumdi kunkamrume. Aneng sun kamoda, dipru bouna di telep kun neng utopu kunung dinin, sun dipruaida, yua bisam utopu kununge. Ukupra kungedi, yu kuna cap, wiring dona cap, kununga tep pepsene. 16Ukupra kunung dinino, sun kunge keca yuma moupra eprumnya deiki di, ‘Anengda, mok neng kununge’ tenen, kael kemkamrume. Sun kael kemna tep, ukupmantonge pepkusene.

Uda, nesaladi, ‘Sumi du
sumi, gisong – Yunani upu deiki di, anggur du cap, ara du cap seki dinin, ‘Ketengban mutu neitamai kunge nesaladi deiyo moupra tenepkameng’ tenen, sekmepu.
dakupe,’ tenepmengopda, cunang tapu du dangnung do? Utopu, ‘Gisong dakra jepkupe’ tenepmengopda, namil tapu du dangnung do? Gume.
17Ange utopu, jena telep co du mouramre coda, telep co dupu mourur dinin, mali tep, nimi men jepmanto co du mouramre coda, mali co dupu mourure. 18Telep co du mouramre coda, mali co du men mouptue. Angetopu, mali co du mouramre coda, telep co du men mouptue. 19Telep co du men mouramre co yumada, nimidi kweprapmengedi, uku dongonunge.
co du kwemna – Co du pepka deiyoda, ada mali kuramenge nesala tep, Allahdi wenepra poptapredi, uku jen ban dongopkamra tep, adomon upu pepu.

20Apepmasentopu, co yala yumada, du mouprepa eprumudi, ‘Aco yalada ake,’ teneramrumtopu, amok upu peteremkameng neng, sun kunkameng keca deiki di, epra kael kemkamrume. 21Nimidi ne tep talipu, ‘Ne nai, Ne nai,’ tali pertamnenung neng yumada, nedi talepnepa, ne cap tonpa men kunkamepe. Ne tep talipu, ‘Ne Nai,’ pepra, tali pertamnenung neng yuma gum dinino, ne nai Allah im deiki kurur ngebodi, ‘Nesala yuma ukunkamenge’ tenen, peseretopu gekepmengedi, angepu talepra kunge nengpu, nedi talenepa, ne cap tonpa kunkamepe,” Yesusdi pepu.

22Aupu ton pepu. “Allahdi nesala yuma wepra deipredi bokamre tumida, nesala weika di ne tep upepkamnenge. ‘Naio, Naio, kan si deiki di, kan upu jenek lap peramupu, kan si deiki di isok enemamepu. Kan puto deiki di, nimi men kupmanto keca, kunupsek pen pel doramepu,’ pepra moropkamnenge. 23Dinino, nedi anesala tep, adipapu jenek kupra lap pepkamne. ‘Sunda dipru pio mali kuramrum neng cadi, ne damai di bendopso. Sun kuramrumada, ne men kael keamsisi. Sunda ne nyapu sisa gume. Sunda ne walwale,’ pepkamne,” Yesusdi pepu.

Yesusdi ati dona kael neng cap, ati dona walwal neng cap tep, pepu upu

(Lukas 6:47-49)

24Yesusdi upepu.

Uda, tali upu deiki di, ‘Ne nai, ne nai,’ pertamnenung neng tep, “Sunda ne walwale,” pepkamne, pepmasena tep nengeda, upu ton cap pepkusene. Ware nesala do yuma, ne pesene upu gekepmengedi, angepu talepra kunge nesala yumada, ati dona pio ila kael ngebo utopu kununge. Akati dona kael ngeboda, ‘Ati dopkun’ tenen, tu paliprap mutu yangne gel deiki, ayumna ikra ati doramengtopu kununge.
25Ati konum dopu pangeda, ila mungna cap, ila mo cap cepra, me deipra opudi, akati dam yana opra kiptapu dinin, ati men loktapu. Ada mutu yangne gel deiki di, ayumna co ikra dopka tep, er ati men lokra tapu.

26Dinino, ware nesala do yuma, ne pesene upu amul deiki dipu gekepra tapmenge nesalada, ati dona walwal neng utopu kununge. Ati dona walwal ngeboda, ayumna co me wenenga deikipu deipra dopu. 27Dopu pangeda, mo cepra, mungna mukudi, ila me deipra opudi, akati kweipupa loktapu. Akati loktapupa, ila di karok pepu. Yesusdi pepu.

28Yesusdi aupu penmauanen, gawal daku pangeda, abulupmai neng yuma gekepidi, mambul kange doupra, ‘Uo’ tenen, lolomai. 29Ada, ‘Allahdi, ‘Angeda ukunkamrume, angeda men kunkamrume,’ peipupa, Musadi sekeipseu upu peteremna deiyo nengdi, peteremamseitopu gum dinin, Yesusda, tek sisi ila kael deiki di peteremasere. Erda, tek sisi peteremna ila deiyo keca taleredi peteremrure,’ tenepra, lolomai.
Copyright information for XteSC